Ima i toga: Obrtnici dobili pomoć od države, no sada novac moraju vratiti

Zvuk linije na kojoj se nitko ne javlja poznat je korisnicima gospodarskih tzv. korona mjera kada pokušaju dobiti odgovor na brojna pitanja upućena Hrvatskome zavodu za zapošljavanje. S istim smo se tim zvukom i mi susreli kada smo im željeli pomoći doći do odgovora. Samo jedno u nizu neodgovorenih pitanja jest: što je s novoosnovanim obrtima.

Pročitajte i ovo PRITISAK I DISKRIMINACIJA Sindikati o potporama i cijepljenju: Vlada perfidno prebacuje odgovornost, radnici ne smiju trpjeti posljedice Borba za opstanak Godinu dana pandemije obilježili nezaposlenost, gubici i neizvjesnost, poduzetnici smatraju da mjere nisu dovoljne: "Financijski smo već sada iscrpljeni"

"Jedan od glavnih uvjeta koji je postavljen u okviru ovih mjera pomoći gospodarstvu je zapravo da je društvo, obrt ili bilo koja druga poslovna aktivnost osnovana nakon 29. veljače. Nažalost, to su okolnosti koje su se negativno pogodile kod određenog dijela poduzetnika", kaže Ivica Milčić, savjetnik i urednik časopisa o računovodstvu i financijama.

Što o svemu tome misle oni kojih se to izravno tiče, obrtnici, provjerili smo u Hrvatskoj obrtničkoj komori koja se očitovala pismenim putem. Navode kako je sporni datum 29. veljače odabralo Upravno Vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

"Hrvatska obrtnička komora predložila je omogućavanje korištenja mjera za očuvanje radnih mjesta i onim obrtnicima koji su registrirali obrte nakon 29. veljače 2020. godine do zaključno 18. ožujka 2020. godine, ali prijedlog nije bio prihvaćen."

"Vjerujem da je tu na neki način jedan dobar dio poduzetnika s onim dobrim namjerama i s ciljem razvoja i slično dosta oštećen, a s druge strane država se morala štititi jer ako primijeti netko da nema uvjet datum otvaranja krenut će svi otvarati, misli Milčić.

Budimo iskreni ne bi to bio tako nezamisliv scenarij, no sada je gotovo i odlučeno. Ova filmska priča u režiji hrvatske birokracije ima i nastavak. Određeni poduzetnici koji nisu imali sve uvjete, poput datuma osnivanja, dobili su novčane potpore i sada ih moraju vratiti na što je i Hrvatska obrtnička komora upozoravala.

"U tom razdoblju u kojem se dogodio lock down 19. pa onda naravno propisivanje tih mjera, bio je veliki pritisak na osobe iz Zavoda za zapošljavanje, na poreznu i na mirovinsko itd. I dalje provjere se nisu stigle odrađivati jer da se sve to odrađivalo detaljno i analitički do svakog, još do sada bi trajale isplate potpora", dodaje Milčić.

Brzina je sada došla na naplatu, a sve to ne bi bilo toliko problematično da do sada novci nisu potrošeni.

"Nažalost uvijek netko ispadne iz igre i nažalost lošije prođe zbog spleta nesretnih okolnosti.Ne znam kako bih to drugačije definirao, posebice kada je riječ o ovakvim izvanrednim situacijama kakva je bila ova, donositi odluke koje su testirane na više načina, u više pravaca, gdje su uzete u obzir sve mogućnosti. Ovdje su se odluke morale donositi odmah", kaže stručnjak. 

Naknadna pamet sada više ne može pomoći, ali nove ideje mogu.

"Ono što će nama sigurno biti tema budućnosti je puna digitalizacija. Sada vidimo da ne trebamo stajati sat i pol na šalteru", zaključuje Milčić. 

Ostaje za vidjeti je li se zatvaranjem gospodarstva zatvorio i poduzetnički duh i hoćemo li imati alate za otključati ga.