9822
9822
9822
9822
9822

Sutra 15. godišnjica međunarodnog priznanja Hrvatske

  • , 14.01.2007., 17:16
  • Autor:
  • komentara

Hrvatska u ponedjeljak slavi 15. obljetnicu međunarodnog priznanja.

 
 
 
 
Vlada nacionalnog jednistva u Vukovaru
Vlada nacionalnog jednistva u Vukovaru

Prije 15 godina, 15. siječnja 1992., u jeku žestokog rata, kad je gotovo trećina Hrvatske bila pod okupacijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, Republiku Hrvatsku međunarodno je priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije.
Priznanju zemalja Europske unije isti su se dan pridružile i
Austrija, Bugarska, Kanada, Madžarska, Malta, Poljska i Švicarska.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 15. siječnja 1992. označio je danom "koji će zlatnim slovima biti uklesan u sveukupnu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskoga naroda".

U obraćanju hrvatskim građanima predsjednik Tuđman poručio je "....da je Hrvatska u tijeku cijele svoje povijesti - usprkos svim nedaćama i ograničenjima očuvala svoju nacionalnu i državnu samobitnost i nakon punih devet stoljeća vratila se u međunarodnu zajednicu kao slobodna i međunarodno priznata država".

- Hrvatska, svoja i suverena, neće iznevjeriti svoju Europu i slobodan svijet. Ona želi biti njihova zbiljska sastavnica u izgradnji novog duhovnog obzorja i međunarodnog poretka mira i suradnje među narodima. Za oživotvorenje pune samostalnosti i neovisnosti Hrvatske dali su svoj obol, u pregnućima i žrtvama, svi naraštaji u tijeku naše napaćene, ali i slavne prošlosti. U taj vjekovima sanjani, sada ostvareni cilj ugrađeni su i velebni napori, stradanja i žrtve ljudi naših dana, podjednako domovinske i raseljene Hrvatske, rekao je tada
predsjednik Tuđman.

Prije 15. siječnja 1992., Hrvatsku je prvi priznao Island, 19.
prosinca 1991., a istoga je dana takvu odluku objavila i Njemačka, ali je odlučila da će njezino priznanje stupiti na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Posebno važno priznanje dogodilo se pak 13. siječnja 1992., kad je Republiku Hrvatsku, prije no što su to učinile zemlje EU-a, priznala Sveta Stolica. Priznanje Hrvatske i Slovenije najavila je još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom u kojemu se odredila prema slovenskom i hrvatskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao San Marino.

Hrvatsku su prije prosinca 1991. priznale i Slovenija, Litva,
Ukrajina, Latvija i Estonija, ali one u to doba ni same nisu bile
međunarodno priznate.

Do kraja siječnja 1992., Hrvatsku je priznalo još sedam zemalja - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Prva azijska i islamska zemlja (ako se ne računa Turska) koja je priznala Hrvatsku bio je Iran, a afrička Egipat.

Do primanja u Ujedinjene narode, 22. svibnja 1992., Hrvatsku su priznale Rusija, Japan, Sjedinjene Američke Države, Izrael i Kina.

Petnaestu obljetnicu međunarodnog priznanja RH Vlada će obilježiti svečanom sjednicom, na kojoj će, uz premijera Ivu Sanadera, prigodno govoriti i predsjednici države i Hrvatskog sabora Stjepan Mesić i Vladimir Šeks.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se