VIDEO Evo kako Linićev plan izgleda u praksi

Ministar tvrdi da želi zaštiti građane od prezaduživanja. Istražili smo kolika bi bila ušteda kada bi se minusi prebacivali u potrošačke kredite kako predlaže ministar.

Pročitajte i ovo Na iznos jedne plaće Linić pripremio nacrt zakona kojim bi se ograničili minusi na tekućim računima Linić o minusima na računima: 'Ne odustajem od smanjenja minusa! Ako banke žele rat, dobit će ga!'

>> 'Jedino što im preostaje je za svoje promašaje ispostaviti račun javnim i državnim službama'

Među 372 tisuće nezaposlenih mnogo je onih koji preživljavaju zahvaljujući minusima. Među njima je i Ljiljana Novaković. 'U debelom minusu sam. Pokušavala sam kao i svi drugi, ali ne ide', priča Ljiljana o svojim dugovima.

Drugi smatraju da je Linićeva namjera dobra, ali sumnjaju u izvedbu. 'Razumijem njegovu namjeru, ali mislim da će to biti velik problem s obzirom na naredovitost prihoda', kaže Saša Franjo, jedan od građana koje smo pitali za mišljenje. 'Činjenica je da ljudi koji su bez posla će teško podmiriti sve te minuse', dodaje Ranko Milnović.

Prema nekim procjenama milijun građana koristi minus, a ukupno smo u minusu sedam i pol milijardi kuna. Prosječni iznos odobrenog dopuštenog prekoračenja po računu je 6.700 kuna, dok je prosječni iznos iskorištenog minusa 4.500 kuna, kažu u bankama.

Izračun ministrovog modela kaže sljedeće - na deset tisuća kuna minusa uz kamatnu stopu od 11,95 posto banci ćete na godinu dati 1.159 kuna. Na potrošački kredit s kamatnom stopom od 10,45 posto banci ćete, uz ratu od oko 800 kuna dati 575 kuna kamata. Razlika je 584 kune, no kod kredita postoje i dodatni troškovi kao što su javni bilježnik i solemnizacija kredita.

'Mnogi su zaduženi jer im mjesecima nije došla uplata plaće ili neki drugi priljev i onda su ušli u dozvoljene minuse', ističe profesorica marijana Ivanov s Ekonomskog instituta. Ravnateljica ekonomskog instituta načelno kaže da je visina minusa u domeni banaka.

Sindikati Vladi poručuju da radije zakonski ograniči visinu kamatnih stopa. 'To bi puno više pomoglo', ističe Krešimir Sever iz NSH. Najviše od svega, građanima bi pomoglo otvaranje radnih mjesta i bolji životni standard.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook