HNB je dao novu projekciju gospodarskog rasta, ovaj put, poboljšanu. Druga je to projekcija u manje od godinu dana. No rast je i dalje 0, 5 posto, jedan od najmanjih u Europskoj uniji. Sve analize središnje banke upućuju na to da većina indikatora koji uvjetuju gospodarski rast - rastu i brže od očekivanja. Međutim, i dalje je dugoročno problem javni dug koji se ne smanjuje.
Pročitajte i ovo
Središnja banka je optimistično oprezna. 0,5 posto predviđa gospodarski rast u ovoj godini. Koji su osnovni razlozi zašto će to tako biti - oporavak najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Slovenije i Italije i cijena nafte koja pada, na taj način jeftiniji su proizvodi koji se izvoze.
Već sljedeće godine središnja banka predviđa gospodarski rast od 0,9 posto, no uz dva moguća izazova ili dvije zamke - prije svega što će biti s Grčkom i hoće li ova ili sljedeća vlada nastaviti fiskalnu konsolidaciju.
No, vratimo se na 2015., prvu godinu u kojoj čini se sve raste što treba rasti za gospodarski oporavak. Trgovina, treći kvartal, također ima rast. Zatim, građevinarstvo - zaustavljen pad, počeo rast, a sve procjene govore kako će u sljedećim mjesecima rast u građevinarstvu biti i veći i veći iz EU fondova. Izvoz je veći od očekivanog, a analitičari su previđali pad izvoza.
ČEKA NAS NOVO ZADUŽENJE? Svi pričaju o grčkim dugovima, a naš dug stalno raste
Zatim, tu je turizam. Nitko nije mogao očekivati dvoznamenkaste brojke u predsezoni, a one se ostvaruju. I rast plaća. Promjenom platnih razreda mnogi građani osjetili su korist i počeli su trošiti. Ta osobna potrošnja je također bila faktor.
I više nećemo biti u deflaciji. Inflacija počinje polako se vraćati u Hrvatsku. Do jedan posto kraj godine.
To sve izgleda dobro, no najveći problem ove zemlje dugoročno je javni dug.
On je 258,7 milijardi kuna ili 86,9 posto i ne staje. Jedina dobra stvar u ovom trenutku je da Europa pliva u jeftinom novcu.
I to je današnji primjer. Hrvatska se zadužila za šest milijardi kuna na 10 godina za kamatu od 4,69 posto i time su se zatvorile sve potrebe za financiranjem za ovu godinu.
Kako je to izgledalo prije dvije godine? Šest milijardi kuna na pet godina, kamata 5,25 posto.
A kakvu kamatu ima Grčka koja niti želi vraćat kredite niti se zaduživat - dva posto i vidite gdje su.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
