455316
455316
455316
455316
455316

VEĆA POTROŠNJA LIJEKOVA Pazite što konzumirate

  • , 29.10.2016., 22:06
  • Autor:
  • komentara

Sezona je prehlade i gripe pa je veća i potrošnja lijekova. Hrvati inače vole pretjerano uzimati lijekove i bez savjeta liječnika, što vrlo često može dovesti do posljedica. Ljekarnici savjetuju građanima neka kod kuće ne rade svoje male ljekarne, već da se savjetuju sa svojim liječnikom i ljekarnikom.

 
 
 
 
Pretjerano uzimanje lijekova (Video: Dnevnik Nove TV9
Pretjerano uzimanje lijekova (Video: Dnevnik Nove TV9

Velik broj hrvatskih građana voli trošiti lijekove i onda kada to nije potrebno. "Često se događa da pacijenti dođu tražiti lijekove koji se ne mogu kupiti bez recepta, jer su ih nekada koristili, jer ih je koristio netko od njihovih susjeda, za koje isključivo treba propisati liječnik", ispričao je Darko Kovačić, mag. farmacije

A vrlo rijetko se savjetuju sa svojim liječnikom. ''Ne znači da nešto što koristi susjeda, mama ili baka, da je to ono što koristi i vama", poručuje Martina Šepetavec iz Hrvatskog faramceutskog društva.

"Ja mislim da bi svakako trebalo biti jedno povjerenje između pacijenta i ljekarnika i pacijenta i doktora. Kada bi taj trokut dobro funkcionirao, to bi svakako bila najbolja skrb za pacijenta", ističe Sonja Jandroković, oftamologinja u KBC-u Zagreb.

Mnogi kod kuće imaju pravu malu ljekarnu, pa na svoju ruku uzimaju određeni lijek, posebice antibiotike. "Sve ono što ostane nećemo dijeliti naokolo, nego donesite, vratite u ljekarnu, a mi ćemo to adekvatno zbrinuti", dodaje Šepetavec.

U sezoni prehlade i gripe, veća je potrošnja lijekova. Lijekovi i njihovo pravilno uzimanje itekako su bitni kod osoba koje su imale moždani udar. Oko 30 tisuća ljudi od njega na godinu oboli, a 7 i pol tisuća ih umre. Jer većina na vrijeme ne prepozna simptome.

"To su naglo nastala smetnja govora, odjednom pacijent počne frfljati, objesi se usni kut, oslabi ruka, noga, naglo nastala vrtoglavica, naglo pacijent počinje vidjeti duplo ili naglo nastala utrnulost", opisala je simptome moždanog udara Vanja Bašić Kes iz Klinike za neurologiju.

Za izlječenje je važna svaka minuta jer u prvoj minuti kod većeg moždanog udara pacijent izgubi dva milijuna moždanih stanica, odnosno neurona, a u jednom satu 120 milijuna. Zato je važno savjetovati se s liječnikom i paziti na uzimanje lijekova - svako pretjerano uzimanje može dovesti do kobnih posljedica.

Ivana Šmit gošća Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 1

vana Šmit gošća Dnevnika Nove TV (

O potrošnji lijekova u Hrvatskoj u Dnevniku Nove TV razgovarali smo s našom gošćom - doktoricom Ivanom Šmit iz HUBOL-a.

Prema službenim podacima HALMEDA u prošloj godini je na lijekove potrošeno 5 milijardi i 200 milijuna kuna u Hrvatskoj - trend potrošnje lijekova je u porastu - zašto?

Postajemo sve starija populacija. S godinama ne dolazi više zdravlja nego veći komorbiditeti. U skladu s tim raste potrošnja lijekova, jer morate liječiti sve bolesti koje pacijent ima. Ne možete nešto izbjeći.

Problem su lijekovi koji se uzimaju često bez liječničke preporuke, što u biti može dovesti do neželjenih posljedica - Vaša poruka građanima po tom pitanju?

Ne radite svoje ljekarne kod kuće. Mogu se dogoditi velike komplikacije. Ukoliko se lijekovi uzimaju van kontrole, ako im je istekao rok trajanja, ne znate čemu lijek služi ili ste ga posudili od susjeda, možete napraviti veliki problem. Apeliramo da se lijekovi uzimaju u skladu s onim što kaže liječnik, a ne po vlastitoj ingerenciji ili na osnovi Google doktora.

Jesmo li mi nacija tabletomana - kako stojimo u odnosu na ostatak EU?

Mi smo pri samom dnu po potrošnji lijekova. Nismo tabletomani. Razlog tome je dobra kontrola propisivanja lijekova. U Hrvatskoj gotovo ne možete ni obični aspirin dobiti bez da ste prethodno dobili recept od liječnika. Kontrola propisivanja lijekova je zaista dobra. Problem su kućne ljekarne koje stvaraju konfuzije i probleme. Strukturu propisivanja lijekova određuje HZZO i u skladu s tim bilo bi dobro da HZZO planira svoje smjernice propisivanja lijekova u skladu sa stručnim smjernicama kako bi se dosegao nivo kojem naginjemo, europske zajednice, odnosno razvijenih zemalja. Bilo bi dobro javnosti prezentirati situaciju kakva ona realno je, a to je da je HZZO taj koji diktira propisivanje lijekova, da to gotovo ne ulazi u domenu liječnika i da uskraćivanje određene terapije zapravo nije u domeni liječnika nego osiguravajuće kuće.

Može li se tome stati na kraj možda rigoroznijim sistemom nadoplate lijekova?

Kvaka je u tome što imamo ograničenu količinu sredstava u sustavu. Moramo pronaći način kako da tu rupu zatvorimo, odnosno da probamo pronaći 2,5 milijarde u sustavu koji svake godine nedostaju, koji se uvjetno rečeno ili sanacijom ili nekakvim drugim nadoplatama zapravo uvaljuju u sustav. Ili ćemo napraviti restrikciju po tipu propisivanja lijekova ili naći neke druge modele uštede

Zahtijevaju li od liječnika često da im propišu neki lijek iako im realno ne treba?

Događa se, iako su to pojedinačni slučajevi. Naši su liječnici dobro educirani i znaju tome stati na kraj.

Znači li to da bi HZZO mogao povećati participaciju, nastavno na Vaš prethodni odgovor?

Teoretski je moguće, ali ostaje nam za vidjeti kakvi će biti modeli koje će predložiti zdravstvena administracija. U skladu s tim nudimo se kao jedan odgovorni čimbenik da u tome sudjelujemo i pomognemo na najbolji mogući način kako bismo olakšali rad i liječnicima, ali i omogućili da pacijenti dobiju najbolje u sustavu što mogu

Je li prevelika potrošnja lijekova i u bolnicama i imate li dovoljno novca za lijekove?

Bolnički sustav generira manjke iz godine u godinu. To je tih 2,5 do tri milijarde kuna koliko svake godine napravimo manjka. Lijekova ne manjka i najmanje se štedi na pacijentima, ali onda generirate svake godine manjak, odnosno minus. On se opet iznova utrpava u sustav i to jedan začarani krug koji treba zaustaviti.

Jeste li tražili sastanak s novim ministrom?

Zatražili smo sastanak, obećao je da će biti.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se