Linić o odnosu s Milanovićem: Mene to ne zamara, prioritet mi je napraviti posao

'Nelikvidnost je bujala sve do donošenja zakona o predstečajnoj nagodbi', rekao je Boris Lalovac, Linićev zamjenik i dodao kako su se za sistem predstečajnih nagodbi odlučili jer tako prvi put za isti stol sjedaju svi vjerovnici i i odlučuju kako riješiti problem kompanije.

Pročitajte i ovo "A tko se to nama probudio?" Primorac opet proziva Milanovića: "Ne treba nam prevrtljivac" komentirao i slogan Dragan Primorac tvrdi: "Čist sam kao kristalna čaša i neće me zastrašiti"

Radi se o preko 6000 predmeta kojima je obuhvaćeno 46.000 ljudi. Razlika između predstečajne nagodbe i stečaja jest u tome, kaže Lalovac, što se u predstečajnoj nagodbi traži 75 % glasova kako bi se prihvatio plan restrukturiranja dok je u stečaju za to bilo potrebno 50 % glasova.

Lalovac je dodao kako je država oprostila samo 13 % dugova.

'Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje početkom 2012. godine iznosila je 41,7 milijardi kuna. Blokada duža od 360 dana kod 54.327 poslovnih subjekata iznosila je 34,4 milijardi kuna ili 83 % od svih neizvršenih osnova za plaćanje, rekao je Lalovac.

Naglašava kako je država pomogla prerađivačkoj i građevinskoj industriji. 'Spašeno je 117 prerađivačkih industrija. Kod njih je bio najveći broj otpisa. Bilo je i 117 građevinskih poduzeća kojima smo pomogli na taj način. Važno je da je taj dio građevinski dio industrije spašen', kaže Lalovac.

Dodaje da su stečajni upravitelji koštali 4.500 kuna po predmetu. 'Za 128 povjerenika dali smo po 4.500 kuna. Tijela državne uprave najmanje su sudjelovala u otpisu', rekao je Lalovac. Objašnjava što je razlika stečaja i predstečaja? Radnici kroz stečaj dobivaju 32 posto potraživanja i nisu predmet nagodbe, a 10 posto je naplata vjerovnika.

'Predstečajne nagodbe dale su rezultate'

Nakon Lalovca mjesto za govornicom preuzeo je ministar Linić. 'Ostaje osnovno pitanje: je li gospodarska mjera Vlade RH koja govori da se treba razdužiti dužnike da bi uopće mogli pomišljati o gospodarskom rastu, je li ona dala rezultate? Odgovor je nedvosmislen - da. Dala je rezultate. To je mjera po kojoj se Hrvatska može u EU postaviti na vrh tablice', kaže Linić.

Tvrdi da pravne službe pokušavaju osporiti ovu mjeru Vlade, ali da je jasno da su ukupna zaduženja i računi dostigli su 44,6 milijardi kuna zaduženja kad nije bilo ove mjere. 'Da nismo krenuli s tom mjerom ne bi se zaustavio taj omjer nelikvidnosti i neplaćanja', kaže Linić.

Čak i prve mjere Vlade u 2013. bili su prvi reprogrami, ali samo razduživanje za dugove prema državi. To je bilo nedovoljno, bez rezultata, rast zaduženja, rast blokiranih tvrtki. Takve tvrtke ne mogu pokrenuti likvidnost, nema rasta BDP-a i to je razlog zašto Vlada mora imati mjere i u tom djelu. Mi i dalje smatramo da 33 milijarde blokiranih kuna pokazuju da još trebamo nastaviti s tim mjerama. Možemo zahvaliti ogromnoj potpori bankarskog sustava i ostalih gospodarstvenika, rekao je Linić i dodao kako je postojala je volja vjerovnika.

Ministar financija kaže kako ostaje iznenađen kritičarima koji govore da su ugroženi vjerovnici. 'Ne, vjerovnici žele ovakve mjere. Itekako su zainteresirani da kroz razduženja na tržištu ostaju gospodarski subjekti s kojima se može nastaviti raditi', rekao je Linić i dodao kako ovaj model pomaže i bankarskim institucijama.

Objašnjava koji su rezultati predstečaja? 'Naplata preko 50 posto, u stečajevima ona je vrlo mala. Država koja ima određene prioritete u potraživanju, nije uspjela prijeći 11 posto naplate, a danas toga nema', kaže Linić.

'Dok god postoji bolesno tkivo ne možemo izaći iz problema'

Dodaje da vjeruje da će nelikvidnost biti još manja. 'Nije spašeno još 3.000 tvrtki, to će se riješiti stečajem. Koliko je to blokiranih računa i koliko će se otvaranjem stečaja umanjiti nelikvidnost? Nakon kompletne obrade bit će značajno umanjen broj blokiranih računa. I ostali će shvatiti da će im predstečaj biti jedino rješenje za naplatu potraživanje. Broj jasno pokazuje da je vrlo malo onih koji su prošli postupak predstečaja. Svi ostali odlaze u stečaj', kaže.

Čudi se pravnim stručnjacima, te pita je li potrebno da ministarstvo financija podnosi slabosti stečaja? Opterećuje li pravnu struju neefikasnost pravne struke? 'Gdje je ustavno načelo da moramo biti ravnopravni, da smo zaštićeni, da moramo imati sigurnost i da ta sigurnost se dobiva na pravosuđu? Ocjenjujemo da su velik problemi u sustavu i stečajnih postupaka i pokušavamo učiniti sve da ih ubrzamo', kaže ministar.

'Troškovi su problem. Kad vjerovnik izgubi velike novce, moraju platiti pokretanje stečajnog postupka, a koji su rezultati - nikakvi. I to je vjerojatno razlog. Zašto samo vlada RH treba dati odgovore da 50 milijardi državnih potraživanja nije naplaćeno u proteklih desetak godina.
Istovremeno , zašto se isto nismo pitali kako je moguće držati blokade po nekoliko godina i dozvoljavati funkcioniranje pravnog subjekta? Dok god bolesno tkivo postoji, ne možemo izaći iz tih problema. U razgovorima s MMF-om ima ekipa koja kaže da rezanje nije jedino rješenje. Trebate razdužiti privredu, ali i hrvatski problem je enormno zaduženje građana, smatraju u MMF-u. Koje ćete mjere tu imati, pitaju? Ima mnogo građana s dugom koji im mi nismo uvalili. Moramo pronaći način kako razdužiti građane. I tada oni mogu početi trošiti, a to znači i rast BDP-a. Moramo kvalitetno razdužiti hrvatske dužnike', kaže Linić.

'Za neuspjeh predstečajne nagodbe Mirne odgovorna je Uprava tvrtke'

'Nije istina da vjerovnici nisu zaštićeni'

'Uspjeli smo za isti stol posjesti dužnike i vjerovnike. To je bila nemoguća misija. Mi smo kroz provedbu ovog programa uspjeli i za njega dobili golemu potporu vjerovnika. Velika zahvala vjerovnicima koji su pokazali itekakvu sposobnost kada je trebalo odreći se potraživanja da bi se nastavilo raditi na hrvatskom tržištu', rekao je Linić.

Ministar financija dodao je kako u ovom programu nisu imali potporu pravnih stručnjaka te da su doživljavali neprekidne napade. Kaže i kako može eventualno doći do promjene zakona u tom smislu da eventualno prikupljanje potraživanja obavlja sud umjesto institucija koje su to sad radile.

Dodao je i kako nema mjesta kritikama da vjerovnici nisu bili zaštićeni. 'Svaki vjerovnik koji nije bio zadovoljavan imao je pravo na zaštitu u drugom stupnju, na Upravnom sudu, kada je sud odlučivao o tome. Zato je bitno da nam vjerovnici iskažu jasnu volju - da, mi jesmo za predstečajnu nagodbu', kaže Linić.

Promjenama u zakonu, kaže Linić, malo će se više u postupak uvući sud čime će se malo odužiti postupak, ali naglašava kako je već 6000 predmeta riješeno te da se sada ulazi u 'normalu'.

Predstečajne nagodbe ostaju!

Na drugom stupnju trenutno se nalazi oko 1300 tužbi od čega je 800 odbačeno, a oko 400 prihvaćeno, no na vjerovnicima je da odluče hoće li to nastaviti kroz upravni sud. 'To je funkcioniralo. I to je poruka svim pravnim stručnjacima koji pokušavaju reći da nismo zaštitili vjerovnike. Jesmo i postupci su funkcionirali', dodaje Linić.

Ministar financija konstatirao je kako je institut predstečajne nagodbe u 2013, godini dobro provedena te da će biti nastavljena.

Na pitanje novinara o istrazi predstečajnih nagodbi u USKOK-u, Linić ga je uputio na DORH. 'Ako mislite da sam ja kriminalac, podnesite kaznenu prijavu državnom odvjetniku. Ministarstvo financija se u ni jednom predmetu ne istražuje', poručuje ministar.

'Razduživanje gospodarstva nije do kraja obavljeno. Još imamo masu toga što treba razriješiti. Zajednički stav ministara je da probamo korigirati potraživanja', kaže ministar.

'Uspjeh Vlade kroz ovaj program koji pokazuje kako se može kontrolirati nelikvidnost, kako se gospodarstvenike i bankare može staviti za isti stol i donositi rješenja, biti u skladu s europskim regulativama. To mnogima smeta. Sve se svodi na to da je ocjena pravnih stručnjaka da zaštiti vjerovnika ne može raditi izvršna vlast. Svi oni koji su prijavili svoja potraživanja nisu bili dovoljno zaštićeni, oko tog se dijela priča o koruptivnosti najviše i vodi', tvrdi Linić.

Porezna prikupila 'četvrtinu' duga u 30 dana!

'Pokazali smo da se nešto može pokrenuti'

Što učiniti sa 50 milijardi nenaplaćenih potraživanja? Nije lako potjerat firme u stečaj, blokirat račun i poslat u stečaj. Sve smo činili da to ne učinimo', rekao je Linić i dodao kako će veliki gospodarski subjekti bez otpisa duga imati velikih problema.

Provedbom ovog zakona, pokazali su, kaže Linić, da se nešto može pokrenuti. Izmjenama zakona u postupak će se više uvući sudove što će odužiti postupak, ali kaže ministar da se neće raditi bitnim promjenama u trajanju postupka.

Među novinarskim pitanjima našlo se i ono vezano uz dugove EPH. 'Sramotno je ovo podmetanje između medijskih kuća. Koliko ljudi radi u tom EPH? Pitajte koliko je HTV-u otpisano dugova. Na što svodite hrvatsku stvarnost? Na rat medija? EPH je tvrtka koja može po zakonu može podnijeti zahtjev. Otpis im je išao kao i drugim medijima. HTV-u je otpisano 400 milijuna', rekao je Linić i dodao kako se ova vlada bavi otpisima dok se bivša vlada bavila donošenjem poreznih rješenja s kojima je ostavila dugove.

Na pitanje uživa li još povjerenje premijera Zorana Milanovića, odgovorio je kako se tim odnosom ne zamara, već mu je prioritet obaviti svoj posao što bolje. "Mene to ne opterećuje. U Ministarstvu financija se normalno radi. Odnose mene i premijera ostavljam premijeru da razriješi", kazao je Linić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook