'Moja budućnost ovisi o izvedbi zadatka koji je zahtjevniji od ičega što sam dosad savladao'

Novčana nagrada od 5000 dolara (oko 33.500 kuna) kojom je hrvatski znanstvenik Marin Soljačić odlučio nagraditi maturanta ili maturanticu koji najbolje riješe test iz matematike na A razini i fizike sigurno je odličan poticaj srednjoškolcima da dodatno zagriju stolice idućih nekoliko dana.

'Neizvjesnost u trajanju od nekoliko tjedana da li ste uspjeli osigurati uspješnu budućnost ili ne, vrlo je stresna', kaže Čarija. Do prvog ispita državne mature ostalo je jako malo - oni kojima su za upisivanje željenog fakulteta potrebne kemija i sociologija s prvim izazovom suočit će se 5. lipnja, a posljednja će se polagati etika (30.lipnja).

Pročitajte i ovo Loša reakcija ministarstva Na pragu su budućnosti, a već se nose s enormnim stresom: "Sve mi to samo daje vjetar u leđa da odem iz Hrvatske" ''Previše je poklonjenih ocjena'' Rezultati mature loši zbog slabe pripreme? ''Žale se da nisu dobili upute, a dobili su ih 100. Treba sjesti i naučiti''

A onda slijedi čekanje rezultata čija se objava planira za 13. srpnja.

Razdoblje je to duže od mjesec dana tijekom kojeg će se budući studenti boriti s nervozom, stresom i iščekivanjem možda i većim nego u ovim trenucima dok 'griju stolice' i ponavljaju gradivo. Ako postoje oni koji se još nisu oporavili od norijade i primili knjige, krajnji je trenutak da to naprave.

3 TJEDNA DO 'PAKLENOG' DANA

Iako je Pavao Škoko Gavranović, koji je ispite iz državne mature polagao prošle godine, za dnevnik.hr rekao da su osjećaji straha i tjeskobe potpuno nestali u trenutku početka ispita, u Centru za djecu, mlade i obitelj MODUS provjerili smo kako ublažiti stres u ovom za maturante jako bitnom razdoblju.

A da stresa itekako ima potvrdilo je lani provedeno istraživanje čiji su rezultati pokazali da je čak 59 posto maturanata bilo pod vrlo velikim ili izuzetno velikim stresom već u trenutku kada su prijavljivali ispite.

'Situacija u kojoj moraju pokazati znanje gradiva obrađivanog pune 4 godine, koje su dotada morali učiti u značajno manjim cjelinama stresna je radi visokih očekivanja koja se postavljaju pred njih, jer dosada nisu imali priliku testirati sami sebe u tako zahtjevnim situacijama. Tome doprinose i nedostatak vještina potrebnih za učenje velikih količina gradiva te stvaranje pritiska da su prvo polaganje državne mature i prvi upis na fakultet ujedno jedine prilike da se osiguraju kvalitetan izbor karijere i profesionalna uspješnost. Pojednostavljeno rečeno, prevladavajuća misao je: 'Moja budućnost ovisi o tome kako ću izvesti zadatak nekoliko desetaka puta zahtjevniji od ičega što sam dosada savladao/la.' Mislim da bi svakome takva situacija bila izuzetno stresna', objasnila nam je glavne razloge stresa prof.psih. Martina Čarija, voditeljica savjetovališta Centra za djecu, mlade i obitelj - MODUS

'Jako je važno da svoju uznemirenost ne prenose na maturante, jer oni upisuju fakultete radi svoje budućnosti, ne radi budućnosti roditelja. Stoga, važno je pružiti im podršku, ne ih opterećivati vlastitim strahovima', neki su od savjeta za roditelje. Zanimalo nas je i jesu li maturanti koji željeni fakultet upisuju polaganjem državne mature pod većim stresom od starijih generacija koje se s njom nisu 'borile'.

'Glavni problem je u neizvjesnosti'

'Iz dosadašnjih iskustava s maturantima, glavni problem je u neizvjesnosti tijekom tih mjesec dana jer se pozicija u odnosu na upisnu listu na određeni fakultet može značajno mijenjati tijekom dužeg perioda vremena. Neizvjesnost u trajanju od nekoliko tjedana da li ste uspjeli osigurati uspješnu budućnost ili ne, vrlo je stresna', objasnila je Čarija te udijelila maturantima savjete kako se lakše nositi sa stresom.

Rezultati probnih ispita: Koji predmet ostaje najveći izazov maturantima?

'Redovito spavanje, svjež zrak, briga o vlastitom tijelu, traženje podrške od bliskih osoba i aktivnosti pomoću kojih se opuštamo u ovako stresnim trenucima još su važnije nego inače. Najvažnije je maturante podsjećati da uspjeh u životu nije određen samo državnom maturom ili upisom na određeni fakultet. Eventualne kasnije promjene fakulteta i pauziranje od jedne godine kako bi se upisalo ono što mlada osoba želi raditi, percipirane su kao velik neuspjeh. Bitno je prikazati maturantima da to također može biti prilika za nove odluke. Također, važno je naglasiti da mnoge osobe ne znaju što žele raditi s 18 godina, to saznaju mnogo kasnije u životu i uspješno realiziraju svoje ciljeve. Današnja brzina promjena zahtjeva na tržištu rada dovela je do toga da se već za za 10 ili 15 godina uveliko mogu promijeniti zanimanja koja su potrebna i za koja se uopće moguće educirati', navela je.

Kako se trebaju ponašati roditelji?

A osim maturanata pod stresom su i njihovi roditelji koji često nervozu (nenamjerno) prenose na mlade. Čarija poručuje da oni svojoj djeci mogu pomoći na način da se svi skupa podsjećaju na gore navedeno, ali i da se nose sa svojim osjećajima bez da ih prenose na mlade.

Ovako izgleda stres

'Jako je važno da svoju uznemirenost ne prenose na maturante, jer oni upisuju fakultete radi svoje budućnosti, ne radi budućnosti roditelja. Stoga, važno je pružiti im podršku, ne ih opterećivati vlastitim strahovima. Također, bitno je da i mladi i roditelji nastave brinuti o sebi, bez obzira na to u kojoj je fazi državna matura. Roditelji mogu pružiti podršku djeci na način da, umjesto da ih tjeraju učiti, potaknu na izlazak na svjež zrak, da ih sami odvedu na kraći izlet, u kino ili u šetnju i podrže ih u potrebi za odmorom i zabavom', poručila je Čarija.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook