Hosteli su već godinama trend u Hrvatskoj, a od sada djeluju i zajednički, kroz udruženja. No, nakon velikog "booma", neki od njih već zatvaraju svoja vrata.


Gostima hostela, najčešće mladim ljudima, više nije dovoljan samo osrednji smještaj. Traže kvalitetnu uslugu i spremni su je platiti. Pa sobe u hostelima nerijetko dosežu cijenu smještaja u hotelima.

U hostelu je usluga kao i u hotelu s pet zvjezdica.

"Ovo je jedan od najboljih hostela u kojima smo bili. Odlični ljudi, atmosfera, sve je čisto, odličan je osjećaj biti ovdje", priča Josh iz Australije.

"Ovaj hostel ima odličnu atmosferu. Svi su opušteni i jako ljubazni prema nama", kaže Australac Adam.

Metropola umjesto mora ljeti nudi bazen, a i u zimskim mjesecima stižu gosti iz cijelog svijeta.

"Najviše između 18 i 35 godina nam je neka ciljana publika, oni najviše tu dolaze. Najviše ljudi ima iz Amerike, Australije, Novi Zeland, Velika Britanija", kaže Tina Sarajlić iz hostela Zagreb.

Broj hostela raste u cijeloj zemlji - sada ih je 220, imaju 6000 kreveta. A svi od sada djeluju u zajedničkom udruženju hostelijera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. To bi trebalo omogućiti bolji plasman na međunarodnom tržištu. Ali i kvalitetniju uslugu.

"Mnoge hostele, u Zagrebu nešto manje, ali u ostatku Hrvatske i nešto više muči nelojalna konkurencija odnosno svi oni nekakvi pružatelji usluga smještaja koji nisu hosteli, nisu kvalitetno registrirani, a izdaju se i promovoiraju na portalima kao hosteli", kaže Lejla Krešić Jurić, direktorica sektora za turizam, HGK.

Zagreb je 2012. g. imao 23 hostela, godinu poslije njih 30, a danas ih je 45. No samo ove godine već su se dva hostela - zatvorila.

"Nisu imali nikakav program, nikakvu ideju, nikakav plan kako to sve treba izgledati već su samo mislili da je dovoljno imati krevete. Nažalost, nije", kaže Sarajlić.

Jer mladi gosti traže puno zabave, izvrsnu uslugu, moderno uređen prostor i bogate popratne sadržaje.

Hostelski gosti sve to spremni su platiti, bez obzira na cijenu.