Cilj mu je, poručili su organizatori okupljeni u Koordinaciju civilnog društva, naglasiti važnost integracije izbjeglica u hrvatsko društvo i pružiti im pomoć, kao što su i neka druga društva prije dvadesetak godina pomagala hrvatskim izbjeglicama.
Pročitajte i ovo
Izbjeglice su marginalizirana skupina i cilj nam je da postanu dio našeg društva. Želimo podsjetiti Vladu i hrvatske građane da smo i mi prije dvadesetak godina bili izbjeglice, da su naši prijatelji, susjedi i obitelji napuštali ovu zemlju zbog ratnih zbivanja, pa su nam druge zemlje pružale utočišta, poručila je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije. Podsjetila je da je Hrvatska tada zbrinjavala oko 500.000 izbjeglica i prognanika i pružila im priliku za novi život.
DRAMA OČAJA NA GRANICI Tisuće ljudi prerezali žičanu ogradu i trčali prema Turskoj
Želimo pozvati sve na solidarnost da zajedno pomognemo onima koji su kao izbjeglice ili tražitelji azila došli u našu zemlju, a pogotovo pozivamo hrvatsku Vladu da promijeni restriktivnu azilantsku politiku, poručila je Vidović.
Tvrtko Barun iz Isusovačka službe za izbjeglice, međunarodne organizacije koja skrbi za više od milijun izbjeglica u svijetu, poručio je da treba potaknuti ljude na solidarnost i promjenu ponašanja u odnosu na potrebite.
"Svatko od nas treba otvoriti srce i pružiti ruku onima kojima je pomoć potrebna, na taj ćemo način najviše pridonijeti promijeni stereotipa o izbjeglicama koje mnoge zemlje guraju od sebe", kaže Barun.
Kristina Perišić iz Društva za psihološku pomoć objasnila je da osobama koje su u procesu dobivanja azila, kao i onima koji su ga dobili, tu vrstu pomoći u Hrvatskoj sada pružaju samo organizacije civilnog društva.
U Hrvatskoj je od 2004. godine, otkad je na snazi Zakon o azilu, azil zatražilo oko pet tisuća osoba, a 150 ih je dobilo neku vrstu zaštite. Dio ih je otišao iz Hrvatske, a sada ih je oko 150 smješteno u prihvatilištima u Zagrebu i Kutini. Među njima ima obitelji, djece s roditeljima, ali i djece bez pratnje, no najviše je odraslih muškaraca.
Australija ne želi demantirati da je plaćala krijumčarima da vrate izbjeglice
Kad izbjeglica dobije azil, ako nema posao, ulazi u sustav socijalne skrbi. Imaju pravo na učenje hrvatskog jezika, stjecanje znanja, no o tome se, za sada, također brinu samo organizacije civilnog društva. Problem im predstavlja i priznavanje obrazovanja iz zemlje od kuda dolaze, kao što je bio primjer liječnika iz Sirije.
Tražitelj azila 37-godišnji Šabani iz BiH ispričao je novinarima da je u Hrvatsku došao prije godinu dana. Dobio je odbijenicu i sada čeka sudsku odluku i kaže da neće otići iz Hrvatske jer mu se u njoj "sve sviđa osim politike prema azilantima".
Smještaj je dobar, hrana je odlična, dobivamo i džeparac, sve je dobro osim azilantske politike, kaže Šabani, Rom i musliman kojemu su braća i sestre koji su bili izbjeglice u Hrvatskoj otišli u Švedsku i SAD. No, kaže, ima i ljudi koji loše gledaju na azilante, u autobusu, u kafićima...
Koordinaciju za integraciju čini 21 organizacija civilnog društva koje u sklopu svojih redovnih aktivnosti nastoje uključiti izbjeglice kako bi se što bolje integrirale u društvo.
Među njima su Ured Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR), Centar za mirovne studije, Društvo za psihološku pomoć, Isusovačka služba za izbjeglice, Hrvatski Crveni križ i Hrvatski pravni centar, kao i vanjski partneri Drugo more, Odbor za nacionalne manjine Gradske skupština Grada Zagreba i Koordinacija za ljudska prava Grada Zagreba, Pravna klinika Sveučilišta u Zagrebu, Restart i Dokukino. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
