Tekstovi o hrvatsko-slovenskim povijesnim odnosima u redakturi

Komisija je pripremila tekstove o tim odnosima koji su sada u fazi redakture, a zajednički bi u jednoj knjizi mogli biti objavljeni na jesen, potvrdili su u petak nakon sastanka komisije u dvorcu Strmol blizu Ljubljane njezini supredsjedatelji, slovenski povjesničar Janko Prunk i hrvatski povjesničar Petar Strčić koji je predsjedavanje hrvatskim dijelom povjerenstva preuzeo od Dušana Bilandžića.

Pročitajte i ovo Međunarodni sud riješio bi hrvatsko-slovenski granični spor za godinu i pol Prodi naložio Sloveniji da ne ometa ulazak RH u EU

Knjiga bi mogla biti objavljena potkraj rujna, a u njoj će se
donijeti odvojeni prilozi hrvatskih znanstvenika i njihova vizija
odnosa, na hrvatskom jeziku, te prilozi njihovih slovenskih kolega koji su te odnose obradili iz slovenske vizure, na slovenskom jeziku.

Za razliku od slične slovensko-talijanske komisije povijesnih
stručnjaka koja je obrađivala odnose Talijana i Slovenaca, u knjizi o povijesnim odnosima Slovenaca i Hrvata neće se dakle ići na "kompromisni" zajednički tekst, a isto tako niti na dvojezično objavljivanje tekstova, kako je to Slovenija učinila prije nekoliko godina nakon završetka rada o međusobnim odnosima koji su napisali slovenski i austrijski povjesničari.

Iako će izdavanjem knjige dvogodišnji mandat što ga je komisija dobila od dvije vlade biti završen, hrvatski povjesničari dali su prijedlog da komisija nastavi s radom.

Kao moguće teme kojima bi se povijesna komisija u nastavku svog rada mogla baviti, Strčić je iznio da bi mogla prezentirani i obraditi povijesne karte ili fenomen glagoljice. 

Elemenata i tema kojima bi se povijesna komisija mogla baviti je mnogo i sve se može istraživati iz različitih, ali je uvijek potrebno držati se vrela i izvorne povijesne građe, iznio je Strčić, dodajući da različiti pristupi povijesnim i kritike potrebne, te da nacionalnost znanstvenika nije važna ako se on drži znanstvenih principa.

Nakon sastanka Prunk i Strčić govorili su nakon sastanka i o tome kakav očekuju od objavljivanja dvaju povijesnih izvješća u istoj knjizi te kako će to utjecati na međusobne odnose.

Strčić je rekao da objavljivanje knjige o međusobnim odnosima Slovenaca i Hrvata može pozitivno utjecati na odnose, da je i cilj formiranja komisije bio jedna vrst smirivanja jer su razlozi oko kojih dolazi do političkih sukobljavanja "banalni", a Prunk da bi ona mogla smiriti strasti i nacionalističke tonove koji, kako je naglasio,
postoje samo u manjinskom dijelu politike i samo kod vrlo malog sloja populacije u dvjema državama.

Odgovarajući na pitanja o knjizi i aktualnim graničnim pitanjima, Prunk je rekao da je s povijesnog stajališta 85 posto slovensko-hrvatske granice vrlo jasno jer je riječ o staroj granici između slovenskih pokrajina u staroj Austriji i banovine Hrvatske, dok je nešto više problema s granicom u Istri, gdje je ona nastala kasnije zbog čega problemi oko toga, kako je dodao, traju i danas. 

No, istaknuo je Prunk, dvije vlade priznale su međurepubličku granicu kao međudržavnu te su na temelju mišljenja Badinterove komisije zato i dobile međunarodno priznanje.

Prunk i Strčić kritički su se u vezi s pitanjem granice osvrnuli na, kako su istaknuli, "amaterske" knjige koje se pojavljuju u objema državama i slične amaterske karte o graničnim pitanjima.

"Treba razlikovati znanost, struku, publicistiku i kič, to su
različite kategorije", rekao je Strčić, dodajući da neke knjige koje se pišu o odnosima Slovenije i Hrvatske nisu rezultat znanstvenog rada.

Govoreći o svom pogledu na slovensko-hrvatske odnose u zadnjih 150 godina, Prunk je rekao da su oni bili obilježeni suradnjom i željom za političkim i ekonomskim povezivanjem te da je u vrlo rijetkim razdobljima dolazilo do razmimoilaženja.