Tadić otišao, otvorena pitanja ostala

No, iza susreta dvaju predsjednika i dalje su ostala otvorena mnoga pitanja od interesa kako za hrvatsku, tako i za srbijansku stranu.

Pročitajte i ovo Poruka Sloveniji: 'Otvorena pitanja rješavaju se na državnoj razini, a ne na ulici' 'EU će pomoći Hrvatskoj da riješi otvorene pitanja sa Slovenijom'

Pitanja od interesa za hrvatsku stranu

1. Nestali i zatočeni

Iako povrat dokumentacije iz Vukovarske bolnice predstavlja značajan korak, on može doprinijeti tek djelomičnoj rekonstrukciji popisa osoba odvedenih iz Vukovarske bolnice (4. studenog predano je 10 % ukupne dokumentacije). Za napredak u procesu traženja nestalih osoba, kojih je u ovom trenutku 1.024, presudna je dostava saznanja o mjestima masovnih, pojedinačnih i 'sekundarnih' grobnica na ranije okupiranim područjima RH i žrtvama koje su u njima pokopane te saznanja i ekshumacije na neregistriranim grobnim mjestima u RS.

2. Utvrđivanje granične crte

RH nema nadzor nad dijelovima lijeve strane Dunava (oko 115 km²), koji su katastarski dokumentirani kao dio hrvatskog državnog područja i pripadali su RH u doba bivše SFRJ.
Nakon sedam godina, na inicijativu hrvatske strane obnovljeni su pregovori o granici.

Stajalište RH temelji se na međunarodnom pravu, odnosno mišljenju Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991. godine (Badinterova komisija) da su granice bivših republika SFRJ postale međunarodne granice novonastalih neovisnih država zaštićene međunarodnim pravom.
Srbija tvrdi da je granica na sredini rijeke Dunav pri čemu pokušavaju dokazati kako je i u vrijeme raspada SFRJ granica bila na sredini Dunava.

Otvorena pitanja povezana s razgraničenjem u području rijeke Dunav:

- radovi na lijevoj (hrvatskoj) strani Dunava kod Apatina, na jednom od džepova koji katastarski pripadaju RH i to području Parka prirode Kopački rit

- hrvatski državljani s boravištem na području Kenđije (prije rata na tom području je živjelo oko 900 ljudi, a sada ih je oko 30-tak, većinom hrvatskih državljana (Hrvata i Mađara)
 

3. Sukcesija

Rad na pitanjima sukcesije odvija se vrlo sporo i mukotrpno, prvenstveno iz razloga što se u skladu sa samim Ugovorom sva pitanja trebaju rješavati na temelju konsenzusa.
Nakon potpisivanja Ugovora o pitanjima sukcesije izašlo je na vidjelo da nedostaje 590 milijuna USD na računima NBJ u inozemstvu (kod tzv. mješovitih banaka). Usprkos zajedničkom traženju svih ostalih država sljednica, Srbija već godinama ne daje suglasnost za uvid u arhive NBJ iako je obveza otkrivanja podataka (disclosure clause) i omogućavanje pristupa arhivima jasno propisna Ugovorom o pitanjima sukcesije.

Vezano za raspodjelu diplomatske imovine u inozemstvu (123 nekretnina na popisu u Aneksu B), još 2006. godine dogovorena je raspodjela 44 nekretnine, ali Srbija još sada ne pristaje na njihovu primopredaju, uvjetujući to prvo dogovorom o raspodjeli svih preostalih nekretnina. Od 2006. godine Srbija sprječava Hrvatskoj pristup vrijednim objektima (10 objekata) u vrijednosti od 14 mil.USD.

- Srbija, koja jedina raspolaže s cjelovitim podacima, istodobno ne otkriva preostale nekretnine bivše SFRJ u inozemstvu koje, iako nisu izvorno navedene u popisu priloženom Aneksu B, jesu predmet sukcesije

- Srbija ne vraća arhivsko gradivo koje izvorno pripada Republici Hrvatskoj (a u doba bivše države nalazilo se na području danas Republike Srbije) i otklanja razgovore o sukcesiji arhiva bivše SFRJ (Aneks D)

- Srbija odbija razgovore o sukcesiji pokretne vojne imovine, za koju je u Aneksu A određeno da će biti predmet sklapanja posebnih aranžman između država 'kojih se to tiče' (a Srbije se to tiče jer ona ima u posjedu velik dio te imovine)

- U okviru Aneksa A (sukcesija pokretne i nepokretne imovine bivše države) treba se dogovoriti povrat pokretne državne imovine bivše SFRJ od velike važnosti za kulturno nasljeđe svake države sljednice

4. Zaštita prava manjina

Prema popisu stanovništva iz 2002. u RS živi 70.602 Hrvata, od toga 56.546 u Vojvodini (Bunjevcima se izjasnilo 20.012 autohtonih Hrvata). Predstavnici hrvatskih manjinskih institucija pretpostavljaju da je u Vojvodini oko 150.000 Hrvata.
Zakonom o pravima i slobodama nacionalnih manjina, iz 2002., hrvatskoj nacionalnoj zajednici je po prvi puta priznat status manjine.

Problemi hrvatske manjine:

- ostvarivanje manjinskih prava poput ostalih manjinskih zajednica u RS

- provedba potpisanog i ratificiranog Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u RS i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u RH

- zastupljenost predstavnika hrvatske zajednice u svim tijelima državne vlasti te u javnim ustanovama, poduzećima i dr. institucijama (pogotovo zastupljenost Hrvata u Skupštini RS)

- osuda i prestanak politike podjele hrvatskog naroda na Hrvate, 'Bunjevce' i 'Šokce' te distanciranje od pokušaja nametanja 'bunjevačkog pitanja'

- puna integriranost u društveni, politički i gospodarski život u Vojvodini

- u pregovorima je i otvaranje Odsjeka za hrvatski jezik na Učiteljskim fakultetima u Somboru i Subotici za potrebe obrazovanja učitelja koji bi podučavali hrvatski jezik i književnost i održavali nastavu na hrvatskom jeziku u RS. Još uvijek postoje opstrukcije koje ova otvaranja onemogućuju Nema konačnog rješenja delegiranja provedbe usluge u zračnoj plovidbi za potrebe Zračne luke Osijek, zatraženog od Srbije kako bi se osigurao dodatni zračni prostor potreban za precizno, instrumentalno (ILS) slijetanje i polijetanje. Nerješavanje ovog pitanja izravno šteti gospodarskom interesu RH.

- izbori za nacionalna vijeća manjina u RS održani su 6. lipnja 2010. Hrvatsko NV nije imalo mogućnosti vlastitim snagama ostvariti formiranje biračkog popisa za neposredan izbor HNV, a pomoć srbijanskih institucija gotovo je potpuno izostala (upisano oko 14.000, od potrebnih 28,242). Hrvati su naposljetku predstavnike NV-a izabrali elektorskim putem

- kontinuirano je problematična situacija oko udžbenika za pripadnike hrvatske nacionalne manjine u RS koji nastavu pohađaju po posebnom programu, na hrvatskom jeziku. S dva i pol mjeseca zakašnjenja, zbog neizdavanja suglasnosti srbijanskog Ministarstva prosvjete, učenici nastave na hrvatskom jeziku u Vojvodini 15. studenoga dobili su školske udžbenike-udžbenike je osigurala RH, preko MVPEI-a.

5. Zračni promet

Tekst Sporazumu o zračnom prometu još nije usuglašen. RH je više puta pokretala inicijativu za sklapanje sporazuma o zračnom prometu. Srbijanska strana u razgovorima nije iskazivala interes. 

Stav RH o potrebi sklapanja bilateralnog sporazuma potvrdila je EK. Tijekom bilateralnih pregovora RH je pristala Jat Airways-u izdati privremenu dozvolu letenja na liniji Pula-Beograd u razdoblju 19.6.–14.9.2008., te za ljetnu sezonu 2009. Nema naznaka o datumu drugog kruga pregovora.

6. Povratak kulturnog blaga odnesenog u ratu

Na osnovu dokumentacije iz procjene ratne štete, RH još potražuje 24.843 muzejskih predmeta iz 45 hrvatskih muzeja, te 3097 kulturnih dobara iz manastira, crkava, samostana, privatnih zbirki kao i arhivsku i knjižničnu građu. Od 2001. do 2010. vraćeno je 25.238 pokretnih kulturnih dobara u muzeje, galerije i crkve iz RS i manjim dijelom iz Crne Gore

Na sastanku u Beogradu 27. listopada 2010. potvrđena je kvalitetna međudržavna suradnja po ovoj temi, te posebno otvorenost u rješavanju svih pitanja oko povrata kulturnih dobara. Nakon sastanka obavljena je primopredaja dijela restauriranih ikona (33).

7. Tužba RH protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde

RH je 02. srpnja 1999. ICJ-u podnijela zahtjev za pokretanje tužbe zbog povrede odredbi Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida protiv SRJ, a slijedom promjene imena i raspadom Srbije i Crne Gore 2006., izjasnila se da se postupak nastavlja u odnosu na RS.

RH je Tužbom tražila da RS (1) privede pravdi osobe koje su počinile genocidna djela; (2) dostavi informacije o nestalim osobama; (3) vrati kulturna dobra odnesena iz RH te (4) plati naknadu štete.

4. siječnja 2010., RS je ICJ-u dostavila Protu-memorijal koji obuhvaća i odgovor na hrvatski Memorijal i protutužbu RS protiv RH za zločine počinjene nad Srbima u Krajini (u RH) za vrijeme i nakon Operacije Oluja 1995.

ICJ je naložio da RH svoj odgovor mora dostaviti do 20. prosinca 2010., a RS svoj protuodgovor do 4. studenog 2011.

Pitanja od interesa za srbijansku stranu

Povratak izbjeglica i stambeno zbrinjavanje

- Povratak i reintegracija izbjeglica među prioritetima su Vlade RH. Nema zapreka za povratak preostalih izbjeglica u RH.

- Od početka provođenja programa povratka RH je omogućila povratak 347,933 osoba – 221,118 prognanih i 126,815 izbjeglih osoba. Iz državnog proračuna RH za ove programe ukupno je izdvojeno 5,3 milijarde eura.

- Zbog ubrzavanja stambenog zbrinjavanja povratnika Vlada RH donijela je u lipnju 2008. Akcijski plan za ubrzanu provedbu Programa stambenog zbrinjavanja na i izvan područja posebne državne skrbi za izbjeglice.

- Prema Revidiranom akcijskom planu do kraja 2010. planira se stambeno zbrinuti ukupno 1.265 obitelji. U 2011. planira se stambeno zbrinuti preostalih 805 obitelji iz mjerila za 2009.

Povrat imovine
Proces povrata imovine je na završetku te je do sada 19.264 stambenih objekata vraćeno vlasnicima. Preostalo je 16 sudskih postupaka povratka imovine radi iseljenja privremenih korisnika iz stambenih objekata.
Tijekom 2009. u potpunosti je okončan postupak povrata poljoprivrednog zemljišta vlasnicima.

Obnova u ratu oštećenih ili uništenih stambenih jedinica
Korištenim modelima obnove i popravka u ratu oštećenih ili uništenih stambenih jedinica, obnovljeno je 148.044 stambenih jedinica, pri čemu je utrošeno oko 16,7 milijarde kn (oko 2,3 milijarde EUR-a) sredstava državnog proračuna. Sredstvima međunarodnih donacija obnovljeno je još oko 10.000 stambenih jedinica.

U razdoblju od početka 2008. do studenog 2010., obnovljeno je 2.040 obiteljskih kuća.