Hrvatska priznala postojanje spisa koji nisu bili dostupni Haagu

'Brammertz je rekao kako je Hrvatska priznala da postoje dokumenti koji do sada nisu bili na raspolaganju i to je ocijenio pozitivnim korakom", rekao je jedan europski diplomat, pošto je glavni haaški tužitelj iza zatvorenih vrata govorio o suradnji s Haaškim sudom zemalja kandidata i mogućih kandidata.

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

Po tome izvoru, Brammertz nije govorio u kategorijama 'pune ili nepotpune suradnje'. 'To nije bilo izvješće glavnog tužitelja, nego izmjena mišljenja s veleposlanicima država članica', rekao je izvor, dodavši da su se sva pitanja veleposlanika odnosila na mogućnost pristupa dokumentima koje traži haaško tužiteljstvo.
Brammertz bi svoje izvješće o suradnji država koje su pod nadležnosti Haaškog suda trebao podnijeti Vijeću EU-a u lipnju.

Po diplomatskom izvoru, Brammertz je ocijenio hrvatsku suradnju 'boljom nego je bila' i 'misli sve najbolje o hrvatskom ministru pravosuđa Ivanu Šimonoviću'. Glasnogovornica haaškog tužitelja Olga Kavran izjavila je kako je 'Hrvatska potvrdila da su od 105 dokumenata koje Haag traži već dvije godine 23 proizvedena u akciji 'Oluji'. Sada će se Hrvatska usredotočiti na potragu za tim dokumentima i utvrditi tko je za njih bio zadužen te ih pronaći i dostaviti', rekla je Kavran.

Haaško tužiteljstvo od početka suđenja Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču traži da Hrvatska dostavi dokumente o uporabi topništva u 'Oluji'. Dio dokumenta Hrvatska je pronašla i dostavila Haagu, ali je tužiteljstvo tvrdilo da postoje još neki dokumenti. Tužiteljstvo drži da bi tzv. topničkim dnevnicima uspjelo dokazati svoju tvrdnju o neselektivnoj uporabi topništva u 'Oluji'.

Puna suradnja s Haaškim sudom jedan je od uvjeta za uspješan tijek pristupnih pregovora, a na tome najviše ustraje Nizozemska. Stoga su se pojavila nagađanja da bi Nizozemska i još neke zemlje mogle blokirati otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava. Međutim, kako kažu diplomatski izvori, 'mogućnost blokiranja pregovora u tom poglavlju za sada nije za stolu, iako to ne znači da poslije ne bi postao problem ako se hrvatska suradnja ne ocijeni potpunom'.

Veleposlanici zemalja članica razgovarali su u srijedu tijekom radnog ručka i s povjerenikom za proširenja Ollijem Rehnom.
Po diplomatskim izvorima, Rehn je objasnio svoju zamisao da se hrvatsko-slovenski granični spor i nastavak hrvatskih pristupnih pregovora riješi uz pomoć više stručne skupine pod vodstvom bivšega finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija. Po izvorima, Komisija još očekuje službeno stajalište Hrvatske o Rehnovoj inicijativi.