Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Još ne znate što ćete zaokružiti kada 22. siječnja izađete na referendum? Možda vam ovo pomogne.


Suočili smo neke argumente koje zagovaraju protivnici i odgovore na njih iz ministarstva vanjskih i europskih poslova.

'Osvajanje teritorija' spajanjem u prekogranične regije

Euroskeptici - Lisabonski ugovor propisuje da se bilo koji državljanin EU može kandidirati za lokalne jedinice uprave ili mjesto u Vladi bilo koje države članice. Što znači da bi hrvatskim lokalnim jedinicama uprave ili gradonačelnik mogli biti birani iz redova stranaca koji bi mogli tražiti prijenos sve više i više ovlasti sa svoje lokalne uprave na upravu prekogranične regije.

MVEP - Državljani zemalja članica Europske unije nastanjeni u Hrvatskoj moći će birati i biti izabrani na lokalnim izborima i na izborima za Europski parlament, ali neće moći birati niti biti izabrani na izborima na nacionalnoj razini, dakle za Hrvatski sabor i predsjednika Republike. Hrvatski državljani imat će ista ta prava u drugim zemljama članicama EU-a.

GMO

Euroskeptici - Direktiva 2001/18/EZ, između ostalog, regulira unutarnje tržište Europske unije na način da nijedna država ne može odbiti uvoz GMO proizvoda nakon što ga je već odobrila bilo koja zemlja članica (osim ako postoje opravdani razlozi koji se tiču zaštite okoliša ili zdravlja ljudi), što znači da Hrvatska mora uvoziti GMO proizvode.

MVEP - Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije, a temelji se na ostvarivanju tzv. četiriju sloboda – slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. S obzirom na navedeno, stavljanje određenog proizvoda na tržište jedne države članice omogućuje slobodno kretanja dotičnog proizvoda unutar jedinstvenog tržišta EU-a, tj. na tržištima država članica EU-a. Što se tiče stavljanja u promet GMO-a kao proizvoda ili u sastavu proizvoda, sukladno članku 22. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, države članice, ne mogu zabraniti, ograničiti ili ometati stavljanje GMO-a u promet kao proizvoda ili sastojka proizvoda, ako ispunjavaju uvjete ove Direktive. Međutim, članak 23. (zaštitna klauzula) dopušta državi članici da privremeno ograniči ili zabrani korištenje i/ili prodaju određenog GMO-a kao proizvoda ili sastojka proizvoda na svom teritoriju ukoliko na temelju novih ili dodatnih podataka stavljenih na raspolaganje ima podrobne osnove za smatranje da GMO kao proizvod ili sastojak proizvoda predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš. Ova će mogućnost naravno biti na raspolaganju i Republici Hrvatskoj, kada postane članica EU-a.

Plaćanje dijela britanske članarine

Euroskeptici - Velika Britanija prilikom pregovora o ulasku u EU za sebe je isposlovala posebne pogodnosti prema kojima bi se engleski doprinos svake godine umanjivao za dogovoreni iznos na račun ostalih članica, (od sada) i Hrvatske. Što znači da Hrvatska mora plaćati dio britanskog članstva.

MVEP - UK korekcija ili britanski povrat (eng. UK rebate) posebni je mehanizam utvrđen od strane Europskog vijeća, u Fontainebleau 1984. godine, radi korekcije proračunske neravnoteže Ujedinjenog Kraljevstva. Ujedinjeno Kraljevstvo smatralo je svoj doprinos financiranju EU neproporcionalno visokim u odnosu na svoj relativan prosperitet. Razlog tome leži u njihovom malom poljoprivrednom sektoru i proporcionalno višoj ekonomskoj osnovici na koju se primjenjuje PDV u usporedbi s drugim zemljama članicama. UK korekciju financiraju sve države članice prema njihovom udjelu u bruto nacionalni dohodak EU. Za RH je za drugu polovicu 2013. godine predviđena uplata po toj osnovi u iznosu od 12,4 milijuna eura. Unutar Europske unije trenutačno se vode rasprave i pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2014. - 2020., što će u konačnici svakako dovesti do revizije britanskog povrata u smislu njegovog smanjivanja pa čak i do njegovog potpunog ukidanja.

Korupcija u Europskom parlamentu

Još nijedna zemlja članica EU nije uvela ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika

Euroskeptici - U parlamentu EU je normalno da za 'proguravanje' zakona koji odgovara jednoj kompaniji, lobisti potplaćuju zastupnike, kao što je to učinjeno sa slovenskim zastupnikom Zoranom Thalerom.

MVEP - Informacija je potpuno neutemeljena s obzirom da postoji jasna procedura donošenja zakona u Europskom parlamentu. Parlament ima tri glavne uloge: usvajanje europskih zakona - zajedno s Vijećem u brojnim područjima politika, provođenje demokratskog nadzora nad drugim institucijama EU-a, osobito nad Komisijom, te utjecaj na proračunska sredstva - Parlament s Vijećem dijeli ovlast nad proračunom EU-a, te prema tome može utjecati na način na koji EU troši proračunska sredstva. Na kraju postupka, on usvaja ili odbija proračun u cijelosti.

Odnos Vijeće ministara – Europska komisija

Euroskeptici - Vijeće ministara EU bespogovorno potpisuje sve zakone koje im EU komisija daje na potpis i pečatiranje. (Priznali su da su 2008. potpisali sve zakone, a samo 15 posto pročitali jer 'vjeruju' EU komisiji).

MVEP - Navedena informacija izrečena je bez ikakvog utemeljenog izvora. Treba prije svega imati u vidu da je Europska komisija predlagač propisa. O prijedlogu se izjašnjava svaka država članica svojim stajalištem, a na kraju propis donose dva zakonodavna tijela – Europski parlament i Vijeće. Također treba imati u vidu da su u Europskoj komisiji zastupljeni brojni stručnjaci iz raznih područja a ne političari, ljudi koji su do tih mjesta došli kroz vrlo zahtjevan i konkurentan selekcijski proces te doista posjeduju znanja iz određenih područja.

Povjerenici

Euroskeptici - Predsjednik EU komisije sam odabire članove EU komisije! EU komisija sama bira predsjednika EU komisije.

MVEP - Članove Europske komisije (povjerenike) predlažu države članice EU-a, a potvrđuje ih Europski parlament kojemu je Komisija odgovorna. Predsjednika Komisije bira Europski parlament. Osigurana je, dakle, demokratska kontrola budući da je Europski parlament predstavničko tijelo građana, a zastupnike u Europski parlament biraju građani država članica izravnim glasovanjem.

Tko piše Zakone?

Euroskeptici - Zakone za EU komisiju piše 3.000 radnih grupa za koje nitko ne glasa i nitko ne zna tko su. Ispisano je već 100.000 stranica zakona preko kojih se građani polako privikavaju na novi robovlasnički sistem.

MVEP - Navedena teza nije točna s obzirom da sustav odbora koji djeluju pri Europskoj komisiji, nije uključen u pripremu zakona već u njihovu provedbu. Te odbore čine predstavnici država članica EU-a i Europske komisije. Inače u svim zemljama članicama proces rada na nacrtima zakona je povjeren pravnicima i stručnjacima.

Utjecaj Hrvatske sa 12 zastupnika u europarlamentu

Još uvijek su zadržana ograničenja na izvoz nekih skupina ribljih i poljoprivrednih proizvoda. Tek ulaskom u EU ukinut će se sve carine između RH i EU te će i hrvatski proizvodi dobiti lakši pristup tržištu EU-a

Euroskeptici - U EU možete glasati samo da bi izabrali zastupnike u EU parlamentu. Hrvatskoj je dozvoljeno samo 12 mjesta u EU parlamentu koji trenutno broji čak 784 zastupnika, zbog čega je utjecaj Hrvatske u EU minoran.

MVEP - Male zemlje razmjerno su bolje zastupljene u Europskom parlamentu u kojemu se broj zastupnika određuje tzv. silaznom proporcionalnošću: Njemačka (82 milijuna stanovnika – 99 zastupnika), Hrvatska (4,4 milijuna stanovnika – 12 zastupnika) (Malta (400 000 stanovnika – 5 zastupnika).

Izvoz Hrvatskih proizvoda u EU

Euroskeptici - Eventualnim ulaskom Hrvatske u EU, ne otvaraju se nikakve nove mogućnosti izvoza hrvatskih proizvoda u EU, a koje već nisu ostvarene kroz 'Sporazum o slobodnoj trgovini između Hrvatske i EU'.

MVEP - Međusobna trgovina proizvodima podrijetlom iz Hrvatske i Europske unije uređena je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan 2001. godine i stupio na snagu 2005. godine. Navedenim sporazumom predviđeno je postepeno ukidanje carina i drugih ograničenja na trgovinu između Hrvatske i EU. Međutim, tim Sporazumom nije predviđeno ukidanje svih ograničenja na uvoz hrvatskih proizvoda u EU. Primjerice, još uvijek su zadržana ograničenja na izvoz nekih skupina ribljih i poljoprivrednih proizvoda, konkretno na izvoz mlade govedine (baby-beef), vina, šećera te određenih vrsta ribe i ribljih prerađevina. Tek ulaskom u EU ukinut će se sve carine između Hrvatske i EU te će i gore navedeni hrvatski proizvodi samim time dobiti lakši pristup tržištu EU-a. Osim toga, s obzirom na činjenicu kako će Hrvatska ulaskom u EU postati dio jedinstvenog tržišta, izvoz na tržište EU-a za proizvode na koje su već SSP-om ukinute carine i ograničenja postati će još jednostavniji što se tiče procedure i papirologije koju mora posjedovati izvoznik.

Zapošljavanje hrvatskih građana u EU

Euroskeptici - Eventualnim ulaskom u Europsku uniju bit će zabranjeno zaposlenje u Uniji slijedećih 7 godina, dok se danas tamo možete zaposliti odmah.

MVEP - Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Za one države koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja pa ni njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj. Treba međutim imati u vidu da još nijedna zemlja članica EU nije uvela ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika.

Hrvatski jezik u Uniji

Euroskeptici - Ukoliko u EU uđemo 2013. hrvatski jezik jedan je od službenih jezika EU. No, što će biti s hrvatskim jezikom ukoliko u Uniju budemo ulazili u paketu sa Srbijom? Hoće li i hrvatski i srpski biti dva različita jezika ili će se tretirati kao jedan jezik, poput njemačkog koji se govori na području Njemačke i Austrije?

MVEP - Hrvatska neće ulaziti u EU u paketu sa Srbijom. Kada Hrvatska postane članica EU-a hrvatski jezik bit će službeni jezik Europske unije.