Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Sloboda, pravda i sigurnost.
U iščekivanju Međuvladine konferencije srbijanski su mediji nagađali da bi Zagreb u posljednjem trenutku mogao stopirati otvaranje poglavlja, jer ustraje u tome da Srbija odustane od primjene univerzalne jurisdikcije u suđenjima za raatne zločine.
Ministrica Jadranka Joksimović je rekla da je srpska strana "uvijek spremna za razgovor i za analizu prilika", ali da bilateralnim stvarima nije mjesto u pregovaračkom procesu sa EU "koji poznaje jasne postupke i mjerila".
Bilateralni su dogovori odvojena stvar, o čemu svjedoči i deklaracija o rješavanju otvorenih pitanja koju su nedavno potpsiali srbijanski premijer Aleksandar Vučić i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, rekla je Joksimović.
"Ta izjava potvrđuje da se bilateralna pitanja moraju rješavati i da će se sigurno biti rješavana u obostranom kontaktu, a europske procedure i pravila su zasebna", istaknula je.
U hrvatskom ministarstvu vanjskih i europskih poslova podsjetili su da je u pregovaračku poziciju EU-a integrirano pet zahtjeva Hrvatske, među kojima je i da Srbija mora izbjegavati sukobe nadležnosti pravosuđa, što znači da neće moći sudski goniti hrvatske branitelje.
Hrvatska sada, tvrdi visoki izvor u MVEP-u, u tom pregovaračkoj poziciji ima uporište za suspenziju zakona o univerzalnoj jurisdikciji i to postaje jedna od obveza Srbije prema Europskoj uniji.
"Srbija mora izbjegavati sukobe nadležnosti pravosuđa (...) mora preispitati svoje zakonodavstvo, a spomenuti zakon bi s današnjim danom de facto trebao biti suspendiran", tvrdi izvor u ministarstvu i poručuje da Beograd "neće suditi našim braniteljima".
"Bez ispunjenja te obveze Srbija neće moći u EU. Hrvatska to neće dopustiti", kazao je izvor u ministarstvu.
Orešković očekuje od Srbije da poštuje dogovorena stajališta
Premijer Tihomir Orešković očekuje da će Srbija poštivati uvjete za nastavak pregovora s EU-om, uključujući i onaj da ne može progoniti hrvatske državljane za ratne zločine, priopćila je u ponedjeljak vlada.
Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Sloboda, pravda i sigurnost.
Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom.
U zajednička pregovoračka stajališta EU-a ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti".
Uoči otvaranja pregovora u Bruxellesu, Orešković se zajedno s ministrima vanjskih poslova Mirom Kovačem i ministrom branitelja Tomom Medvedom sastao u Banskim dvorima s predstavnicima braniteljskih udruga, priopćila je vlada.
Premijer je rekao da će "vlada učiniti sve u zaštiti nacionalnih interesa i interesa hrvatskih branitelja te kako se današnjim prihvaćanjem Srbija obvezuje na poštivanje zajedničkih dogovorenih stajališta".
Nada se da neće doći do odstupanja Srbije od utvrđenih uvjeta i zajedničkih pozicija te kako EU i Hrvatska dijele zajedničko stajalište da će Srbija pokazati odgovornost i dosljednost u postignutim dogovorima.
"Izjave dnevno političke naravi iz Srbije koje su suprotne dogovorenim stajalištima ne pridonose napretku i jačanju EU-a te činjenici da se Hrvatska aktivno zalaže za ulazak zemalja jugoistočne Europe u EU“, istaknuo je Orešković.
Ministar Medved važnim drži ukidanje univerzalne jurisdikcije koja proizlazi iz srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije.
Naglasio je da su hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata posebno zainteresirani i za rješavanje pitanja pronalaska nestalih osoba u Domovinskom ratu.
"Budući da je Hrvatska morala pri ulasku u EU ispunjavati sve postavljene uvjete, tražimo da se na isti način postupa i prema Srbiji“, istaknuo je Medved.
Visoki vladini dužnosnici upoznali su branitelje s hrvatskom izjavom koja je danas pročitana u Bruxellesu na trećem sastanku Međuvladine konferencije EU i Srbije.
Ministar Kovač posebno se osvrnuo na pet ključnih obaveza koje Srbija mora ispuniti unutar poglavlja 23: osigurati prava žrtvama rata i njihov pristup pravdi bez diskriminacije, da neće moći samovoljno i protupravno primjenjivati svoje kazneno zakonodavstvo na području Hrvatske i progoniti hrvatske državljane, da mora surađivati u utvrđivanju sudbine nestalih osoba, potpuno surađivati s Haškim sudom te rediti svoj izborni zakon tako da hrvatska manjina dobije zajamčen(e) mandat(e) u Narodnoj skupštini, navodi se u vlasinu priopćenju.
Kovač: Sporni srbijanski zakon 'de facto suspendiran'
Srbija mora ukinuti nadležnost za ratne zločine na području Hrvatske i bez toga neće moći napredovati prema punopravnom članstvu u EU-u, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i istaknuo da je sporni srbijanski zakon "de facto suspendiran".
Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava i poglavlju 24 Sloboda, pravda i sigurnost, koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa.
Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom.
U zajednička pregovoračka stajališta EU-a ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti".
Kovač je novinarima pojasnio da to znači da Srbija mora ukinuti nadležnost za ratne zločine u Hrvatskoj.
"To konkretno znači da Srbija mora ukinuti nadležnost za ratne zločine u Hrvatskoj, morat će taj zakon promijeniti, morat će zakon suspendirati", kazao je.
"S današnjem danom u biti je de facto suspendiran taj zakon u Srbiji", istaknuo je.
Uz to, Srbija će morati u potpunosti surađivati s Haškim sudom, uvažavati, primjenjivati sve njegove presude i odluke, a svi oni koji su optuženi morat će biti izručeni Haškom sudu.
Srbija će također morati s Hrvatskom raditi na potrazi za nestalima, posmrtnim ostacima i razmjenjivati informacije. Morat će omogućiti žrtvama rata pravo na odštetu te omogućiti da hrvatska manjina ima svojeg zajamčenog predstavnika u Narodnoj skupštini, kazao je.
"To su sve obveze koje Srbija ima od današnjeg dana, od kada je prihvatila pregovarački okvir na području pravosuđa i temeljnih prava", kazao je Kovač.
"Mi sada očekujemo od vlasti u Srbiji da ne komentiraju na svoj osebujan način ove obveze koje su prihvatili danas u Bruxellesu na međuvladinoj kofnerenciji, nego očekujemo da počnu primjenjivati obveze", dodao je.
"Ne želimo da zastrašuju hrvatske branitelje, hrvatske državljane nekakvim izjavama o tome da se nekoga želi progoniti. To ne dolazi u obzir. Hrvatska ima svoje pravosuđe, Hrvatska je zadužena za hrvatski teritorij, a Srbija i njezino zakonodavstvo za ratne zločine ne mogu biti nadležni za Hrvatsku i za hrvatske državljane. To više neće biti moguće", kazao je.
"Hrvatski branitelji osjećat će sigurnost na hrvatskom teritoriju za koju će jamčiti hrvatske državne vlasti", istaknuo je.
Kovač je naglasio da će Zagreb pozorno pratiti provedbu tih obveza i da bez njihova ispunjavanja Srbija neće moći napredovati prema Europskoj uniji.
"Bez ispunjavanja tih obveza, tih kriterija, tih mjerila Srbija neće moći napredovati prema Europskoj uniji", kazao je.
Glede prošlotjedne izjave v.d. tužitelja za ratne zločine Srbije Milana Petrovića o tome da se vode istrage protiv hrvatskih branitelja za navodne zločine na području Hrvatske, Kovač je ponovio da je to neprihvatljivo i da Hrvatska očekuje da Srbija to demantira.
"To je zaista neprihvatljivo. Mi to snažno odbacujemo", kazao je, napomenuvši da je to danas u Bruxellesu kazao i hrvatski veleposlanik pri EU-u.
"Mi očekujemo od vlasti u Srbiji da demantiraju tog svog gospodina tužitelja za ratne zločine i da jasno kažu da više neće primjenjivati svoj zakon za ratne zločine na Hrvatsku", poručio je.
Napomenuo je da je hrvatska Vlada danas dogovorila da će odrediti rok vlastima u Srbiji za notifikaciju suspenzije tog zakona.
Na komentar novinara da srbijanski premijer Aleksandar Vučić ne shvaća tako hrvatske zahtjeve, Kovač je ponovio da Hrvatska neće moći dopustiti napredovanje Srbije prema Europskoj uniji sve dok ne ispuni sve te hrvatske zahtjeve.
Istaknuo je i da je slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, predsjedavajući EU-a, u svojoj izjavi "jasno rekao da Srbija ima obvezu provoditi sve te kriterije koji su zacrtani u pregovaračkoj poziciji EU-a."
"Ako gospodin Vučić smatra da on to ne mora provoditi, on svoju zemlju neće dovesti u Europsku uniju. To neće biti moguće jer će Hrvatska vrlo budno motriti što srpske vlasti rade", kazao je Kovač. "Ako budu neozbiljne, ako se ne budu ponašale odgovorno, neće moći napredovati prema članstvu u Europskoj uniji. To jamči hrvatska državna vlast."
"Mi nećemo dopustiti napredovanje prema članstvu u Europskoj uniji sve dok ne ispune te zahtjeve, sve dok nam ne notificiraju da prestaju s primjenom zakona za ratne zločine na području Hrvatske, sve do tada neće moći napredovati prema članstvu u EU-u, vrlo jednostavno", naglasio je.
Kovač je izjavu za novinare dao nakon sastanka u Vladi s hrvatskim braniteljima o tom pitanju.
"Branitelji su s pravom ogorčeni, zabrinuti, uzrujani zbog izjava već spomenutog tužitelja za ratne zločine", kazao je Kovač.
"Mi smo s njima razgovarali, mi smo braniteljima objasnili da sada imamo platformu, poziciju, vrlo jasnu, Hrvatske i Europske unije. To nije samo hrvatska pozicija, to je pozicija cijele Europske unije u odnosu na Srbiju, crno na bijelo stoji što mora napraviti. Ako Srbija to ne želi provoditi, neće moći ući u EU, to je vrlo jednostavno."
Ministar branitelja Tomo Medved nije želio nagađati o tome koliko bi moglo biti optužnica protiv hrvatskih branitelja, istaknuvši da hrvatski branitelji nikada više neće biti progonjeni.
"Mi smo samostalna, suverena država. Mi smo vodili pravedan, osloboditeljski Domovinski rat i nedopustivo je postojanje i postupanje po famoznom zakonu o tzv. regionalnoj ili univerzalnoj jurisdikciji", kazao je.
"Hrvatski branitelji nikada više neće biti progonjeni ni od koga", istaknuo je.
Medved je kazao da će hrvatski branitelji nadzirati kako Srbija poštuje svoje obveze i upozorio da će, ako u "kratkom roku" sporni zakon ne bude stavljen izvan snage, "poglavlje 23 biti blokirano ako treba i 20, 30 godina". (Hina)
