Slovenija je zadržala adut kojim opet može 'upaliti crveno'

Pročitajte i ovo Navučen na tanak led Sad se svi natječu tko će jače pljunuti na Ivu Sanadera Nastavak pregovora Kosor i Pahor zakazali novi sastanak

Vijest je i više nego dobra, kompromis je postignut ili bolje rečeno, postignut je politički dogovor na koji će se način rješavati hrvatsko-slovenski granični spor. Slovenija naime i dalje ostaje na jednom čvrstom stajalištu. A ono glasi: Hrvatska neće moći postati punopravnom članicom EU bez da riješi granični spor sa Slovenijom. Pahor inzistira da s nastavkom hrvatskih pregovora paralelno teče i proces rješavanja graničnog pitanja. Prema Pahorovom zahtjevu, jedno će uvjetovati drugo, odnosno kraj pristupnih pregovora morat će istodobno označiti i početak 'ucrtavanja' granice između Slovenije i Hrvatske i na kopnu i na moru.

>> Slovenija deblokira pregovore, RH jamči da neće prejudicirati granicu

Sanader ovo nije mogao učiniti ranije

Hrvatska neće moći postati punopravnom članicom EU bez da riješi granični spor sa Slovenijom Kako je vrag u detaljima, taj jedan i to vrlo važan detalj, jest krhka točka novopostignutog dogovora. Bilateralni razgovori o granici nastavit će se tamo gdje su prekinuti u lipnju, u krilu Europske Komisije. Svakako da se sad postavlja pitanje je li se to moglo učiniti i ranije te je li bivši premijer mogao to isto rješenje iznaći s Pahorom još na njihovu susretu u Mokricama. Nije mogao! Slovenskoj blokadi Hrvatske prethodila je ipak politička igra unutar Unije oko koncepcije i viđenja proširenja, o kojoj sve zemlje članice ne misle jednako. To će se pokazati i u daljnjem tijeku pregovaračkog procesa, osobito oko deblokade ili ukidanja odgode početka pregovora o poglavlju 23, kojeg svi kolokvijalno zovemo 'pravosuđe'.

>> Milanović: Dogovor je rezultat pritiska na Sloveniju

Ulazak u NATO prijelomna točka

Prijelomna točka u kojoj je napravljen ključan korak naprijed bio je ulazak Hrvatske u NATO savez. Time je naša zemlja zauzela čišću poziciju za prljave igre. I tu je Slovenija pokušala nešto osporiti zbog granice, ali Sjedinjene Države su njoj 'blokirale svaku namjeru' po hitnom postupku, tipično američki, unutar 24 sata. Drugi, i najvažniji pomak k slovenskoj deblokadi pregovora, bio je srpanjski susret slovenskog ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara s državnom tajnicom Hillary Clinton na njezin zahtjev. To je zapravo i sukus sadržaja o tihoj diplomaciji koja se već neko vrijeme povlaći po medijima, uključujući i 'navlakušu' o tzv. zalaganju Carla Bildta.

Slovenija je zadržala adut

Hrvatska je slovenskom blokadom izgubila vrijeme predviđeno u konceptima zemalja tzv. britanskog kruga i, umjesto u kraj ove, sa završetkom pregovora ulazi u kraj svibna slijedeće godine. Sad su sve karte u rukama naših pregovarača, premijerke i diplomacije. Pred njima su dvije ključne procjene. Prvo, ne dopustiti da se po već poznatom 'briselskom zakonu spojenih posuda' nakon Slovenije na razinu problema digne pitanje suradnje s Haškim sudom, koju je Hrvatska u svakom aspektu ispunila. I drugo, oprez s paketom pregovora i granice, s činjenicom da jedno uvjetuje drugo. Paket rješavanja graničnog pitanja i vođenja pristupnih pregovora na način da jedno bez drugoga ne može - je ipak presedan, nešto prvi puta viđeno u povijesti pregovaračkih procesa. Time je Slovenija ipak ostavila rezervni adut, vrlo osjetljiv adut koji zadire u pitanje teritorija, nešto s čim može ponovno 'upalit crveno', i to kad se budemo najmanje nadali.

 >> Arhiva