'U monetizaciju smo krenuli. Povratka nema'

tri vijesti o kojima se priča KOBNA POGREŠKA "Dišem, ali jedva": Muškarac pozvao hitnu pomoć, a zbog nevjerojatnog niza okolnosti pronašli su ga prekasno Podijelio ju i Vance VIDEO Agent ICE-a koji je ubio ženu mobitelom je sve snimao. Sad su objavili snimku PREVARANTI HARAJU Umirovljenica je primila poziv zbog kojeg je ostala bez više tisuća eura. Policija upozorava: "Ako vas nazovu..."

Ministre, novi referendum je krenuo. Mislite li da će prikupit dovoljan broj potpisa i da ćemo zapravo imati referendum?

Vjerujem da ćemo imati referedum, da će oni prikupiti dovoljan broj potpisa, ali isto tako vjerujem da ćemo to zapravo proslijediti na Ustavni sud da on odluči ili odredi je li to zapravo samo ustavno pitanje referendumsko pitanje.

O čemu zapravo građani odlučuju? Vi imate stav bolje sada vratiti najveći dio kredita, ove udruge smatraju ne, hrvatske autoceste moraju biti naše autoceste, mi to možemo sve sami.

Izbor je zapravo vrlo jednostavan. Imamo sada 30 milijardi kuna i imamo u budućnosti 80 milijardi kuna. Dakle, građani će odlučivati da li žele sada vratiti većinu od 30 milijardi kuna ili žele da se to prolognira do 2037. godine i da vrate 80 milijardi kuna kada bi to bilo moguće. Ja ću napomenuti da je Hrvatska članica EU, a članstvo obvezuje.

Da li bi nam EK u ovo doba sljedeće godine dopustila da država da jamstvo za hrvatske ceste?

Vjerojatno ne jer smo se obvezali u partnerskom sporazumu da ceste koncesioniramo i da vratimo dugove. Dakle, mi po prvi puta vraćamo dugove i ponavljam opet, imamo vagu, 30 milijardi i 80 milijardi. Uvijek je bolje vratiti 30 milijardi nego buduće generacije zadužiti za 80 milijardi.

Ali ćemo onad uvijek imati vječito pitanje - mi ne možemo, ali će ti koncesionari moći upravljati i možda nešto malo zaraditi. Kako je to moguće?

Pa vrlo je jednostavno. Mi se dalje ne možemo zaduživati. Možemo dakle pod uvjetom da se prebaci jedan dio duga na teret državnog proračuna i da nam manje novaca ostane za neke druge stvari tipa zdravtsvo, školstvo, socijala, gospodarstvo. A koncesionar dolazi do jeftinog novca, on želi nešto zaraditi, ali molim da radimo razliku između njegovog prihoda i njegove zarade. Dakle, prihod može biti 80 milijardi, ali zarad će biti puno manja jer on ima troškove održavanja tijekom cijelog koncesijskog razdoblja.

Da mi ljudima probamo objasniti - ceste, čije će one biti ceste ako dođe koncesionar, od koncesionara, Hrvatske, čije su to ceste?

Ceste ostaju hrvatske, koncesionaru zapravo prodajemo budući prihod. Objasnit ću to vrlo jednostavno - to je kao da imamo kuću s osam stanova, trebalo nam je šest, malo smo se preizgradili. Našli smo koncesionara, on nam daje unaprijed, naglašavam, unaprijed novac za šest stanova, ako nađemo povećanje prometa i za sedmi stan, dakle mi taj budući prihod dijelimo, dijeli ga država i dijeli ga koncesionar. Dakle, to je za Hrvatsku, to je moje osobno uvjerenje, zapravo jedna dobra situacija, pokazujemo da znamo sami upravljati sa svojim dugom i pokazujemo da možemo preokrenuti čak i neke negativne trendove.

Ministre, može li nam cijena pasti, odnosno vama u pregovorima s kocesionarima zbog činjenice da uporabne dozvole nemamo na trećini autocesta?

Ne, zato jer će to ostati obveza Republike Hrvatske da u narednom periodu to sredi. Dakle, ponavljam da se to radi o periodu od 1996., 1999. kada je 66. pukovnija gradila većinu cesta koje nemaju nikakvih dozvola. Ti podaci su javni, oni su dostupni u podatkovnoj sobi, ali kao što je kolegica Anka Mrak Taritaš zajedno s Vladom riješila problem nelegalne građevine za građane RH, govorimo o 800 tiusća građana koji su imali nelegalne građevine, tako ćemo zajedno riješiti problem imovinske infrastrukture i nevezano uz bilo koju priču riješit ćemo i lokalne i regionalne i državne ceste jer smatramo također da vlasništvo obvezuje.

Vi u ovo idete bez obzira na potpise, koliko god ih skupili?

Pa gledajte, mi smo to krenuli. Povratka nema. Dakle, mi smo u to krenuli, mi očekujemo prve neobvezujuće ponude sredinom 11. mjeseca.

Ako na kraju ne bude po vašem jeste li spremni ponuditi ostavku?

Ja ću se truditi dakle da cijeli proces koncesioniranja dovedem do situacije da na Vladi bude izbor da prihvati dobru ponudu koja je dobra za Republiku Hrvatsku. Dakle ako to vlada prihvati ili ne prihvati o tome će ovisiti moja odluka, ali ja smatram da je to dobro za RH i da zapravo će Vlada i prihvatiti dobru ponudu za koju vjerujem da će i doći.

Zašto mi ugovore ne možemo vidjeti? Je li to pravilo da se ovako skrivaju ili bi bilo možda bolje da građani vide sve što se to njima nudi?

Ugovori će biti javno objavljeni u trenutku kada koncesionari nama predaju neobvezujuće ponude. Dakle, oni će biti objavljeni, pregovaračke pozicije će biti objavljene, dakle sredinom 11. mjeseca kada dobijemo neobvezujuće ponude jer takav je Zakon o javnoj nabavi. To je jednostavno tako. A s druge strane, mi da počnemo drugačije komunicirati sami sebi umanjujemo pregovaračku poziciju. Ali garantiram kao što je za Zračnu luku Zagreb ugovor bio javno objavljen tako će biti svi ugovori javno objavljeni, nema skrivenih klauzula, nema skirvenih penala, nema ničeg.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook