Minimalna plaća nikada ne bi smjela pasti ispod 50 posto prosječne bruto plaće, poručuju u utorak iz SDP-a te navode kako je prosječna bruto plaća za prvih osam mjeseci ove godine iznosila 7729 kuna, dok minimalna bruto plaća iznosi 3.120 kuna, što čini 40,3 posto prosječne bruto plaće.
Pročitajte i ovo
Podivljala inflacija
HDZ ekspresno odgovorio Grmoji: "On je agent provokator koji straši narod"
minimalac
Troškovi života i dalje premašuju najniže plaće, Grmoja: "Ovo je odgovornost samo jednog čovjeka"
potvrdio rođak
Srbin pronađen mrtav nakon požara u klubu na skijalištu
Vojna akcija SAD-a
Trumpova nova prijetnja: "Platit će vrlo visoku cijenu, vjerojatno veću od Madura"
PLJAČKA STOLJEĆA
FOTO Dva dana pljačkali su 3000 sefova klijenata i otišli sa 100 milijuna eura: Policija objavila fotografije pljačkaša
Nakana je te stranke da minimalna plaća s 40,3 posto u 2017. naraste na 45 posto, a u 2018. na 50 posto prosječne bruto plaće.
U SDP-u odlučno odbacuju tvrdnje da će rast minimalne plaće imati negativne posljedice po gospodarstvo. Rastom minimalne plaće rast će raspoloživi dohodak, a time i potrošnja, što može biti stimulativno za ekonomiju, tumače u stranci. Smatraju da bi određivanje minimalne plaće išlo na ruku i poslodavcima, jer bi mogli planirati troškove rada u nadolazećoj godini. Poslodavci napokon moraju shvatiti kako je došlo vrijeme da dio svog profita prebace u radničke plaće, dodaju u SDP-u.
Sa sindikatima su, kažu, već razgovarali o svom prijedlogu i očekuju njihovu podršku, kao što očekuju i da će Vlada prihvatiti njihov zakonski prijedlog koji, uvjeravaju, jamči da cijena rada bude jedinstvena, da nemamo dopinške cijene i nelojalnu konkurenciju. Minimalna plaća je prije svega alat socijalne politike s ciljem umanjivanja siromaštva, njenom razinom radniku se omogućuje dostojanstven rad, kažu u SDP-u i naglašavaju kako se u tom pogledu uloga minimalne plaće ne ni smjela promatrati samo kroz prizmu ekonomskih posljedica.
U SDP-u su svjesni da radno intenzivne grane kakve su tekstilna, drvna i kožarska industrija, ne bi mogle podnijeti takvo povećanje minimalne plaće, no kažu da za to postoji rješenje - kolektivni ugovor. I prije se kolektivnim ugovorom moglo ugovoriti da minimalna plaća bude pet posto manja, ali u dogovoru sa sindikatima, kažu u toj stranci i navode da je tek u drugoj polovici 2015. po prvi put zabilježeno kolektivno pregovaranje o mogućem umanjenju propisane visine minimalne plaće, a samo u dva kolektivna ugovora u graditeljstvu ista je ugovorena u visini od 95 posto minimalne plaće (2866 kuna).
U SDP-u navode da nema preciznih podataka koliko ljudi trenutno prima minimalnu plaću, procjena je da se radi o njih oko 7 posto, odnosno sto tisuća. No, napominju kako je problem što dosta poslodavaca radnika prijavljuje na minimalac, a ostalo dobiju 'u kuverti', pa drže da minimalnu plaću stvarno prima 55 tisuća radnika. (Hina)