Minimalna plaća nikada ne bi smjela pasti ispod 50 posto prosječne bruto plaće, poručuju u utorak iz SDP-a te navode kako je prosječna bruto plaća za prvih osam mjeseci ove godine iznosila 7729 kuna, dok minimalna bruto plaća iznosi 3.120 kuna, što čini 40,3 posto prosječne bruto plaće.
Pročitajte i ovo
Raste i studentska satnica
Vlada uskače poslodavcima zbog dizanja minimalne plaće: Ovo su mjere pomoći
Sjednica Vlade
Plenković najavio rast plaće i mjere za poslodavce: Nije zaboravio ni Milanovića
prijavila policiji
"Ležala sam u toplicama, a onda nešto osjetila na nozi. Kad sam otvorila oči, bila su trojica"
Najnovije optužbe
FOTO Varaždin pod opsadom: Prve fotografije Srđana Mlađana nakon 5 godina, policija naoružana do zuba dovodi brutalnog ubojicu
očevid u tijeku
Teška prometna nesreća, poginuo muškarac
Nakana je te stranke da minimalna plaća s 40,3 posto u 2017. naraste na 45 posto, a u 2018. na 50 posto prosječne bruto plaće.
U SDP-u odlučno odbacuju tvrdnje da će rast minimalne plaće imati negativne posljedice po gospodarstvo. Rastom minimalne plaće rast će raspoloživi dohodak, a time i potrošnja, što može biti stimulativno za ekonomiju, tumače u stranci. Smatraju da bi određivanje minimalne plaće išlo na ruku i poslodavcima, jer bi mogli planirati troškove rada u nadolazećoj godini. Poslodavci napokon moraju shvatiti kako je došlo vrijeme da dio svog profita prebace u radničke plaće, dodaju u SDP-u.
Sa sindikatima su, kažu, već razgovarali o svom prijedlogu i očekuju njihovu podršku, kao što očekuju i da će Vlada prihvatiti njihov zakonski prijedlog koji, uvjeravaju, jamči da cijena rada bude jedinstvena, da nemamo dopinške cijene i nelojalnu konkurenciju. Minimalna plaća je prije svega alat socijalne politike s ciljem umanjivanja siromaštva, njenom razinom radniku se omogućuje dostojanstven rad, kažu u SDP-u i naglašavaju kako se u tom pogledu uloga minimalne plaće ne ni smjela promatrati samo kroz prizmu ekonomskih posljedica.
U SDP-u su svjesni da radno intenzivne grane kakve su tekstilna, drvna i kožarska industrija, ne bi mogle podnijeti takvo povećanje minimalne plaće, no kažu da za to postoji rješenje - kolektivni ugovor. I prije se kolektivnim ugovorom moglo ugovoriti da minimalna plaća bude pet posto manja, ali u dogovoru sa sindikatima, kažu u toj stranci i navode da je tek u drugoj polovici 2015. po prvi put zabilježeno kolektivno pregovaranje o mogućem umanjenju propisane visine minimalne plaće, a samo u dva kolektivna ugovora u graditeljstvu ista je ugovorena u visini od 95 posto minimalne plaće (2866 kuna).
U SDP-u navode da nema preciznih podataka koliko ljudi trenutno prima minimalnu plaću, procjena je da se radi o njih oko 7 posto, odnosno sto tisuća. No, napominju kako je problem što dosta poslodavaca radnika prijavljuje na minimalac, a ostalo dobiju 'u kuverti', pa drže da minimalnu plaću stvarno prima 55 tisuća radnika. (Hina)