Predsjednik Sabora, Željko Reiner, pojasnio je kako je postojala ideja da se u petak održi zadnja sjednica ovog saziva i to zbog dvije točke od kako je rekao, nacionalnog interesa.
Pročitajte i ovo
'Jedna je ratificiranje ulaska Crne Gore u NATO gdje smo obećali da ćemo biti među prvim zemljama koje će ratificirati ulazak Crne Gore u NATO. Imali smo čak ideju da predsjednik Crne Gore dođe na sjednicu Sabora. Druga važna točka je izbor pravobraniteljice za osobe s invaliditetom čiji je mandat istekao, a mandat zamjenika ističe u 10. mjesecu pa se može dogdoiti da nitko ne skrbi za osobe s invaliditetom', pojasnio je Reiner dodavši da se na sjednicu predsjedništva nije odazvala potpredsjednica iz redova SDP-a.
'Jučer je predsjednik SDP-a poručio preko medija da oni ne žele sudjelovati u nastavku rada Sabora. Ja sam ga danas pokušao dobiti telefonski da ga uvjerim da su to teme od nacionalnog značaja, nisam ga uspio dobiti. Uspio sam dobiti kolegicu Milanku Opačić, ali ona mi je samo prenijela stav SDP-a. Onda smo odlučili da sjednica nema smisla jer je kvorum nesiguran i da je sudjelovanje druge stranke po jačini u državi neminovno', konstatirao je Reiner.
Na pitanje kako je održavanje kvoruma ipak zadaća parlamentarne veličine, Reiner je ponovio da je riječ o 'točkama od nacionalnog interesa' osobito ratifikacija sporazuma o uzlasku Crne Gore u NATO.
'Ključna stvar je konsenzus. Ako ga ne možemo postići niti oko oko stvari važnih za nacionalnu sigurnost, onda to nema smisla', kazao je Reiner izbjegavši odgovor na pitanje treba li im za ratifikaciju obična ili natpolovična saborska većina.
Na pitanje novinarke Nove TV Tatjane Krajač razmišlja li o prijedlogu da se u mjesecu u kojem niti jedan zastupnik neće odraditi niti jedan dan, zastupnicima smanji plaća ili bar ukine paušal od 1500 kuna, Reiner je kazao: 'Ja o tome ne odlučujem, a nemam to niti kome predložiti.'
Miroslav Šimić, predsjednik Kluba zastupnika Mosta, kazao je da je predsjednik Sabora htio oko sjednice postići konsenzus i odustao je od sazivanja.
'Mi smatramo da smo trebali nastaviti raditi svoj posao i nakon odluke o raspuštanju Sabora. Imamo plaće od 12 do 17 tisuća kuna a ne radimo glavni posao - sjednice odbora i saborske sjednice. Nikom normalnom to ne može biti normalno', poručio je Šimić iako je Most bio protiv toga da se Sabor raspusti s ranijim datumom.
Na sjednicu nisu došli predstavnici SDP-a i HNS-a. Na dnevnom redu Predsjedništva Sabora je dogovor o završetku rada Hrvatskoga sabora. Naime, ipak postoji ideja da se sazove sjednica za ovaj tjedan, posljednji tjedan u radu ovog saziva parlamenta.
Naime, sadašnji saziv Sabora s radom prestaje 15. srpnja nakon što je 20. lipnja donesena odluka o samoraspuštanju. Od tada zastupnici ne zasijedaju, premda je tehnička Vlada donijela niz zaonskih prijedloga koji su poslani u saborsku proceduru.
Podsjetimo, odluka o raspuštanju Sabora, koju je podržala velika većina zastupnika, uslijedila je nakon što je izglasano nepovjerenje Vladi Tihomira Oreškovića.
