"Svaka država koja ima svoj Krim, ona je svjesna toga da je pitanje globalne sigurnosti sada pitanje broj 1 u svijetu", rekao je predsjednik ukrajinske Verhovne Rade Ruslan Stefančuk novinarima nakon otkrivanja spomen ploče ukrajinskom pjesniku Ivanu Franku u Lovranu.
Rusija je anektirala poluotok Krim 2014. godine, a u rujnu ove godine četiri ukrajinske regije - Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižju.
Predsjednik Verhovne Rade naglasio je da je nužna procjena današnjeg sustava sigurnosti i rasprave mogućnosti kako da se "ne ponovi da netko po vlastitom nahođenju prekraja državne granice i stvara neke svoje". Ukrajinski gradovi, njihova civilna i energetska infrastruktura, meta su najnovijih ruskih raketnih napada pa je Stefančuk pozvao svijet da podrži Kijev s još vojne pomoći.
Stefančuk je zahvalio Hrvatskoj na suorganizaciji skupa u Zagrebu, opisavši ga "posebnim, povijesnim događajem". "U Zagrebu se ne sastaju samo parlamenti, nego naši narodi, a u njihovo ime će govoriti parlamenti", istaknuo je Stefančuk.
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove. Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavlja se parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
Na samitu neće biti hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a na pitanje novinara je li to bila želja Ukrajine zbog predsjednikovih ranijih izjava, Stefančuk je odgovorio da je "najvažnije to da je hrvatski narod otvorio srce ukrajinskom narodu i to vidimo na svim razinama, od običnih ljudi do državnih vlasti".
Milanović se nedavno usprotivio obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj jer ne želi da se Hrvatska petlja u taj rat "više nego što treba", što je izazvalo pozitivne reakcije ruskih medija.
Od pozvanih zemalja, u Zagreb ne stiže Srbija koja odbija uvesti sankcije Rusiji. Stefančuk je komentirao da su "od samog početka i sada vrata otvorena za svakoga, a onda svatko zasebno odlučuje hoće li kroz ta vrata ući ili neće".
Važan korak prema oslobađanju ukrajinske zemlje
"Ovaj događaj će sasvim sigurno biti važan korak prema oslobađanju ukrajinske zemlje u budućnosti", rekao je u subotu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković novinarima nakon otkrivanja spomenika ukrajinskom pjesniku Ivanu Franku.
Hrvatski sabor suorganizator je prvog parlamentarnog samita Krimske platforme. Zagreb je brzo prihvatio poziv Kijeva i odlučio mu pomoći i na ovaj način, rekao je Jandroković, opisavši samit "najvećim međunarodnim događajem Hrvatskog sabora u njegovoj povijesti".
Priprema se zajednička izjava svih sudionika samita u kojoj će se izraziti "jasna potpora teritorijalnom integritetu, suverenitetu i međunarodno priznatim granicama Ukrajine", dodao je predsjednik Hrvatskog sabora.
U Zagreb će doći 42 izaslanstva, a 11 zemalja potvrdilo je sudjelovanje videovezom, a Jandroković objašnjava da nema predsjednika država jer je ovo parlamentarni samit.
"Danas uopće ne želim govoriti o Zoranu Milanoviću jer je on u ovom kontekstu potpuno nebitan i Krimska platforma je parlamentarna dimenzija", rekao je Jandroković.
Na samitu neće sudjelovati Srbija, jedina europska zemlja uz Bjelorusiju koja odbija nametnuti sankcije Rusiji. Jandroković je rekao da je "Srbija bila pozvana, ali očito ima druge planove".
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Naglasio je da je cilj samita Krimske platforme pokazati "kako se odnosimo prema nehumanoj i neciviliziranoj ruskoj agresiji na Ukrajinu".
"Ovdje se radi o odnosu agresora i žrtve. Ako si neutralan, onda si na strani agresora. To je poruka koja se želi odaslati sa samita. Posebno mi Hrvati koji smo se krvavo borili za svoju slobodu. I nismo uzimali tuđe, nego smo se borili za svoje.
Mi moramo imati posebno razumijevanje za ono što se događa u Ukrajini", rekao je Jandroković, dodavši da je Ukrajina Hrvatskoj pokazala prijateljstvo kad joj je bilo najpotrebnije.
