Ako žele podršku MOST-a velike koalicije morat će pristati na reforme koje zahtijeva stranka na čelu s mladim Božom Petrovom.
Pročitajte i ovo
Božo Petrov rekao je za Dnevnik Nove TV kako će prva reforma koju će staviti na stol Zoranu Milanoviću ili Tomislavu Karamarku biti reforma javne uprave. Poručio je, među ostalim, da to znači definiranje plaća ljudi u javnoj upravi po učinkovitosti. Napomenuo je i, kako je rekao, otkaze za političke uhljebe.
Dakle, o reformi javne uprave najviše se govori, a ono što u MOST-u žele je:
- sustav ocjene izvrsnosti zaposlenika
- jednake plaće za jednaka radna mjesta
- smanjenje broja državnih agenicija
- definirani rokovi za rješavanje predmeta
Kada je u pitanju gospodarstvo žele slijedeće:
- smanjiti broj propisa
- smanjiti poreze u gospodarstvu
- smanjiti PDV na hranu
- ukinuti sve parafiskalne namete
- poticati pozitivnu poduzetničku klimu
Program koji donosimo u nastavku objavljen je na internetskim stranicama MOST nezavisnih lista:
1. Promet
Uvođenje vinjeta na autoceste i bolja infrastruktura za turistička središta.
Ulaganje u prometne prioritete (prometna infrastruktura bliska profitnim i turističkim središtima, uvođenje vinjeta). Nastojat ćemo promijeniti prometnu politku jer u trenutnoj nepostoji strateški dokument, niti jasan cilj prometne politike.
Osim toga problem su i financijski neopravdana i neracionalna ulaganja u prometnu infrastrukturu, neutemeljena na stvarnim brojčanim pokazateljima i na potrebama gospodarstva i stanovništva, nejasni kriteriji raspodjele sredstava kao uzrok velikim dugovima generiranim u Državnom proračunu i tvrtkama u resoru, zapuštenost određenih područja prometne infrastrukture, nepostojanje jasne upravljačke politike, bez razvojne vizije i ciljeva koji vode stvaranju dodatnih vrijednosti, te neracionalno trošenje financijskih sredstava i loše upravljanje ljudskim potencijalima u tvrtkama u resoru.
2. Ekologija - Ekološko obrazovanje od vrtića nadalje i primjena eko standarda na svim područjima
Za svaku zemlju, pa tako i Hrvatsku, izuzetno je značajna i klimatska politika, kao i ukupna ekološka svijest njezinih stanovnika. Upravo je zato, od iznimne važnosti raditi na podizanju ekološke svijesti kroz obrazovanje od vrtića nadalje s jedne strane te kroz primjenu ekoloških standarda na svim područjima s druge.
3. Prehrambena neovisnost - Poljoprivreda kao prioritet, a ne kao problem
Prehrambena nezavisnost i poljoprivreda kao prioritet, a ne problem. Hrvatska je prehrambeno ovisna o uvozu oko 45 posto, a Europska unija svega osam posto.
Nastojat ćemo napraviti veliki zaokret u poljoprivrednoj politici, barem u okvirima koliko je dozvoljeno pristupnim ugovorom. Ako se to ne učini poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom hrane nastavit će propadati.
Kod nas se forsiraju priče o nužnoj industrijalizaciji sela, iako je u zemljama EU-a visoka proizvodnost u poljoprivredi desetljećima razvijana na principima zdravog i vitalnog sela. Decentralizacija i razvoj nužno ovise o pružanju “života” hrvatskom selu.
4. Energetika
Veća energetska neovisnost i povećanje obnovljivih izvora energije.
Težit ćemo što većoj energetskoj neovisnosti te planskom i ciljanom povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Razlog tome je činjenica da je energetski sektor u Hrvatskoj već sada jedan od najvažnijih investitora te posljedično i pokretač ukupnog gospodarstva. Svi napori koje planiramo ulagati u razvoj tog sektora garantiraju da će ključna uloga energetike za razvoj Hrvatske u budućnosti biti još i veća.
5. Bolje pravosuđe. Učinkovitije. Brže. Oslobođeno pritisaka
Učinkovitije i brže pravosuđe (stvarno i strukturno oslobođenom pritiscima dnevne politike). Reforma pravosuđa ključna je za reformu cijelog hrvatskog društva. Kao najveće probleme vidimo sudske postupke koji predugo traju (sporost sudova), neujednačena sudska praksa, neuravnotežena opterećenost sudaca.
Nastojat ćemo uvesti dodatnu specijalizacija sudaca te im osigurati informatičku povezanost i omogućiti komunikaciju putem video konferencija, što će racionalizirati troškove.
6. Promjena izbornog zakonodavstva
Liberalniji model preferencijalnog glasovanja, uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja.
Zalagat ćemo se za promjenu izbornog zakonodavstva (još liberalniji model preferencijalnog glasovanja, uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja).
Kao glavne probleme, ističemo: neinformiranost birača, upitan tajming i ispravnost nedavne odluke Ustavnog suda, sustav biranja i zastupljenosti nacionalnih manjina, otežano glasovanje za osobe s posebnim potrebama, te neravnomjernost izbornih jedinica.
7. Rad i obrazovanje
Povezivanje obrazovanja s poduzetnicima te kvaliteta umjesto kvantitete uvisokom obrazovanju.
Potrebno je povezati institucije srednjoškolskog i visokog obrazovanja s poduzetnicima, a smanjiti jaz između ponude i potražnje na tržištu rada među deficitarnim i prezasićenim djelatnostima. Upisne kvote treba određivati tržišno, a ne po principu maksimalizacije profita određenih obrazovnih institucija.
Vratiti ćemo načelo kvalitete, a ne kvantitete u sustav visokog obrazovanja.
8. Fiskalna odgovornost
Dokazivanje namjenskog korištenja sredstava i stvarna fiskalna odgovornost.
Početi stvarno i sustavno provoditi Zakon o fiskalnoj odgovornosti u praksi; svaki čelnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog i lokalnog proračuna treba potvrditi da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja.
9. Porezno rasterećenje
Proširenje poduzetničke baze kroz stimulacije i olakšice poduzetnicima.
Prihodovna strana proračuna ne može se više stavljati na teret sve manjeg broja poslovno uspješnih tvrtki, nego se treba otvoriti mogućnost proširenja poduzetničke baze raznim oblicima stimulacija i olakšica, od poreznog rasterećenja i pojednostavljenja zakonodavnog okvira, učinkovitijeg radnog zakonodavstva usmjerenog prema suvremenoj mobilnosti i dinamici poslovnih potreba do omogućavanja konkurentnijih kreditnih uvjeta, stvarnim a ne kozmetičkim stimulacijama novih poduzetničkih inicijativa.
10. Racionalna javna uprava
Manje saborskih zastupnika, izmjene izbornog zakonodavstva, manje teritorijalnih jedinica i reforma lokalne samouprave.
Racionalna javna uprava podrazumijeva paket reformi u svim dijelovima organizacije države i lokalne samouprave, počevši do smanjenja broja saborskih zastupnika, izmjene izbornog zakonodavstva, smanjenja broja teritorijalnih jedinica, reforma lokalne samouprave ne samo u odnosu na broj lokalnih jedinica, nego prvenstveno na način njihove organizacije i međusobne operativne povezanosti u određenim poslovima i ulogama koje nadilaze posebno jedinice lokalne samouprave s manjim brojem stanovnika, prijelaz dijela dužnosnika u volonterske službe, smanjenje broja državnih agencija, optimizacija radnih procesa i uklanjanje administrativnih barijera i nepotrebnih “poslova”, itd…
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
