Luka Brkić analizirao rast BDP-a: 'Ne možemo reći da smo izašli iz recesije'

Hrvatsko gospodarstvo blago se oporavlja. Procjena je Državnog zavoda za statistiku da je u posljednja tri mjeseca prošle godine BDP porastao 0,3 posto. Iako je riječ o nevelikom rastu BDP-a, ovo je treći put od početka 2009. godine da je gospodarstvo u blagom plusu. Najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren je većim izvozom roba, prerađivačkom industrijom, trgovinom i prijevozom.

Cijeli mandat, pune tri godine, predsjednik Vlade nije imao rast gospodarstva. Danas kaže da je zadovoljan, jer je zemlju uspio izvući iz recesije.

Pročitajte i ovo komentirao i slogan Dragan Primorac tvrdi: "Čist sam kao kristalna čaša i neće me zastrašiti" Rast 14. kvartal zaredom Unatoč inflaciji: Hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 3,3 posto

'Nećemo rasturati i razbijati, Hrvatska nikad neće biti Grčka'

'Zadovoljan sam jer je na trulim temeljima jako teško graditi. Potrebno je puno injektirati. Iza nas su kvartali i kvartali stagnacije. Dakle, to su bili mali padovi, prije toga je bio jedan veliki pad 2008., 2009. i 2010. godine. Ovo što se događa nije slučajno zato što je to rezultat rada Vlade i svi pokazatelji su pozitivni', rekao je Zoran Milanović našoj Sabini Tandari Knezović.

Iako je BDP pozitivan, da nema previše razloga za veselje, Vladi je poručila oporba, ali i poslodavci.Bez reformi, tvrde, neće biti značajnijeg rasta.

'Kotač je pokrenut...'

Tih 0,3 posto iznad nule je napor u vođenju gospodarske politike, tvrdi potpredsjednik Vlade.

'Kotač je pokrenut, i ja se iskreno nadam da će se ovo nastaviti kretati i u ovoj godini i da će cijelo vrijeme ubrzavati. Dakle, vjerujem u to', poručio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Da će kotač dovoljno ubrzati, uvjeren je i ministar gospodarstva.

Zadovoljni optimist Grčić: 'Imamo sjajne rezultate, vrijeme igra za nas'

'I da ćemo u konačnici doći do toga da se i rast BDP-a direktno osjeti na životu građana, a to znači da će lakše naći posao', kaže ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Ministar Hajdaš Dončić za sebe kaže, umjeren je optimist. Prognozira rast i u prvom kvartalu ove godine.

Oporbeni HDZ kritizira

Ekonomskom terminologijom, rast BDP-a pomogao je izvoz i prerađivačka industrija. Rasla je i trgovina na malo.

Za dobru juhu treba puno povrća, začini i naravno meso, a ono što je kod juhe meso, kod BDP-a su to investicije. Koje bilježe pad. Loš je i građevinski sektor. Pa iz oporbenog HDZ-a kritiziraju - Iako u plusu, o izlasku iz recesije - nema ni govora.

'Ovo je rekao bih malo ublažavanje tog pada koje nije rezultat njihovih mjera i rada nego rezultat globalnih mjera i europske slike gospodarstva', komentirao je rast šef HDZ-a Tomislav Karamarko.

Bivši ministar financija ide i korak dalje.

'To je u granicama statističke pogreške. Ako je tako svaka čast, ali svejedno smo u 2014. u minusu, međutim da su ti pokazatelji tako pozitivni onda sigurno ne bi dobili onu poruku iz Bruxellesa koju smo dobili', smatra Ivan Šuker.

Hrvatska izlazi iz recesije? BDP porastao za 0,3 posto

Pita se Šuker zašto se na dva pozitivna kvartla iz 2011. godine, ne gleda kao na ovaj jedan. Provirio je preko nule 2011. godine i od tada mu slijedi 12 uzastopnih kvartala pada. Najveći je bio 2012. - minus 2,9 posto. I to u drugom kvartalu.

Većih stopa rasta, kažu iz Udruge poslodavaca, neće biti dok se ne provedu reforme, na što je upozorila i Europska komisija.

'Započete reforme u javnom sektoru nisu provedene, niti su krenule u pravom smislu riječi, a nisu jer nedostaje jasan koncept, puno puta imamo početaka pa odustajanja', kaže Bernad Jakelić iz HUP-a.

Da bi rast BDP-a osjetili i građani, još će dobro trebati zagrijati strojeve.

Analiza ekonomskog analitičara

Gost Dnevnika Nove TV bio je ekonomski analitičar, prof.dr. Luka Brkić.  U nastavku teksta pročitajte intervu s njim:

Jesmo li izašli iz recesije? Kažu da je za izlazak potrebno barem tri kvartala zaredom u plusu.

Da, neki kažu tri, neki kažu dva, neki kažu nešto drugo u izračunu. Prema tome, više je tih metodoloških pristupa, ali definitivno s ovim jednim ne možemo reći da smo izašli iz recesije. Naravno, treba podsjetiti da smo već u trećem kvartalu 2010. i u drugom kvartalu 2011. izašli, odnosno provorili iz recesije. U 2011. je bilo 0,8 posto, a znamo što je nakon toga uslijedilo.

U Vladi su zadovoljni, no ulazimo li sada u stagnaciju, čeka li nas dugo razdoblje gospodarske neaktivnosti?

Ja razumijem da su u Vladi zadovoljni. Izborna je godina i bilo kakva pozitivna vijest, bilo kakav mali pomak stvara ovaj tip reakcije. Međutim, ako analizirate sve što je rečeno danas iz tih struktura i to kontekstuirate u izvještaj Europske komisije od srijede onda ćete vidjeti da to jednostavno jedno s drugim ne ide. Tamo su pobrojani svi fundamentalni problemi hrvatskog gospodarstva koji praktično nisu niti dotaknuti kroz sve ovo vrijeme ove Vlade, ali nažalost i nekih prethodnih vlada.

Izvoz i potrošnja zaslužni su za pozitivnu stopu. Građevina s druge strane potpuno je potonula. Kakav će postotak rasta BDP-a Hrvatskoj biti potreban da 'prodiše'?

Da bi prodisala, jedna od temeljnih ili fundamentalnih postulata jeste održivost javnih financija na način da vam mora rasti realna stopa, realna stopa ekonomskog rasta mora biti viša nego što je realna kamatna stopa prosječna s kojom se zadužujete na dugi rok. To znači ako imate prosječnu kamatnu stopu na dug od četiri ili pet posto, stopa ekonomskog rasta, ponavljam u dugom roku, mora biti iznad toga. I to naglašavam realna stopa rasta, očišćena od inflacije.

Šesta godina recesije, iscrpljeni su i ljudi i gospodarstvo, Hrvatska je na razini 2005. Što treba napraviti za osjetni napredak i sustizanje razvijenijih zemalja?

Definitivno bi trebalo promijeniti situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi, a uzet ću neke ključne pokazatelje. Dakle mi danas proizvodimo novostvorene vrijednosti kako smo ih proizvodili 1980. godine. I ovaj dio izvoza koji je danas apostrofiran posebno je najvećim dijelom na proizvodima i uslugama koji nisu tehnološki superiorni, što znači da se naopako uključujemo u tržište. Mi tehnološki naprosto zaostajemo. Recimo jedan od pokazatelja koji se koristi je takozvana ukupna, potpuna faktorska produktivnost koja je, kumulativno gledano, kod nas od 90-ih godina pa do 2011., 2012. rasla za 1,7 posto. U Slovačkoj u isto vrijeme za 62 posto. Prema tome mi moramo promijeniti tu klimu, a to su drugim riječima strukturne reforme. Zato bez političkog konsenzusa svih glavnih aktera nema apsolutno pomaka ni za milimetar.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook