"Jutros smo obavili transplantaciju bubrega kod jedne mlade žene, a bubreg je došao iz Njemačke", rekao je na konferenciji za novinare voditelj transplantacijskog tima i predstojnik Klinike za urologiju Željko Kaštelan.
Pročitajte i ovo
Istaknuo je kako je Hrvatska s 50 presađenih bubrega na milijun stanovnika prva u svijetu, a veliki skok u broj transplantacija posebno je vidljiv nakon 2007. godine i učlanjenja Hrvatske u Eurotransplant, međunarodnu mrežu za razmjenu organa.
U KBC-u Zagreb, u kojem je najveći hrvatski centar za transplantaciju bubrega, od 1973. godine do danas presađeno je ukupno 1896 bubrega, a lani je transplantiran bubreg kod 91 osobe, kazao je Kaštelan. Pritom bilježimo preživljenje veće od prosjeka EU-a, a 94 posto bolesnika nosi presađeni bubreg i nakon pet godina. Na novi bubreg u toj bolnici trenutno čeka 98 bolesnika.
Koordinatorica za transplatancijski program KBC-a Zagreb Jasna Brezak kaže kako se u zadnje vrijeme nešto smanjio broj donora, budući da su oni prosječne dobi od 60 godina i opterećeni drugim bolestima, zbog čega njihovi bubrezi nisu pogodni za presađivanje, Istodobno se značajno povećala lista čekanja jer je cilj imati što manje ljudi na dijalizi, koji na novi organ čekaju od 8 do 12 mjeseci.
Pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju Bojan Jelaković upozorio je da kronična bolest bubrega u nas još uvijek ostaje neprepoznata kod 15 posto pacijenata, pa se među njima 40 posto bolesnika otkrije tek u terminalnoj fazi.
"Možemo reći da se otkrije jedan od pet oboljelih, dok četvero pacijenata umre zbog kardiovaskularnih bolesti, budući da je bubrežna bolest neprepoznati čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti. Zato bubrežne bolesnike treba tražiti među bolesnicima sa šećernom bolešću, povišenim tlakom i prekomjernom težinom", kazao je Jelaković. (Hina)
