456232
456232
456232
456232
456232

Prvi svjedoci na suđenju Milanu Martiću

  • , 07.11.2016., 13:42
  • Autor:
  • komentara

Na zagrebačkom suđenju ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću za raketiranje hrvatskih gradova u svibnju 1995. ispitani su prvi svjedoci, a nepravomoćna presuda bi, prema sudskim procjenama, mogla biti izrečena na ljeto iduće godine.

 
 
 
 
Milan Martić (Foto: AFP)
Milan Martić (Foto: AFP)

Sudac Tomislav Juriša u ponedjeljak je, nakon nekoliko mjeseci proučavanja dokumentacije iz spisa, ispitao troje od deset poznatih svjedoka.

Za raketiranje Zagreba, Karlovca i Jastrebarskog, osim Martiću koji u Estoniji služi 35-godišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj, sudi se i tadašnjem vojnom zapovjedniku tzv. Republike Srpske Krajine Milanu Čeleketiću koji je također nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Kako je od zločina koji se Martiću i Čeleketiću stavljaju ne teret prošlo preko dvadeset godina mnogi od ranije navedenih svjedoka su umrli. Sud ih planira ispitati još pedesetak nakon čega slijede svjedoci i vještaci iz haškog postupka pa se kraj suđenja ne može očekivati prije ljeta 2017.

Optužnicu protiv Martića i Čelektića zbog osvetničkog raketiranja hrvatskih gradova nakon vojno-redarstvene akcije Bljesak zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je još u siječnju 2003.

Odluka o podizanju optužnice i pred hrvatskim sudom donesena je nakon saznanja da tužiteljstvo Haškog suda, koje je Martića tada već teretilo za raketiranje Zagreba, ne namjerava optužiti i Čeleketića, kao i da haškom optužnicom nisu obuhvaćena raketiranja Karlovca 1. i 2. svibnja te raketni napad na Jastrebarsko, 3. svibnja 1995.

Hrvatsko tužiteljstvo Martića i Čeleketića tereti za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.

U listopadu 2008. žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je kaznu kojom je godinu ranije Martić osuđen na 35 godina zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.

Martić je osuđen kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, a u presudi je uz granatiranje Zagreba u kojem je u svibnju 1995. poginulo sedam osoba, a deseci su ranjeni naveden i niz drugih zločina nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje gdje su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se