Obavijesti Video Pretražite Navigacija
NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU

VAŽNO OTKRIĆE Hrvatski profesor fizike objasnio što su 'čudna stanja tvari' i u čemu je njihov značaj

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Britanci David Thouless, Duncan Haldane i Michael Kosterlit danas su dobili Nobelovu nagradu za fiziku zbog svojih otkrića vezanih za "čudna stanja tvari".

Konkretnije, otkrili su da materija može poprimiti neobična stanja pri čemu su koristili matematičke formule kako bi proučavali stanja poput supravodljivosti, supratekućina ili tankih  filmova.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Fizičar starog kova Fascinantni detalji iz biografije nobelovca Petera Higgsa! Slika nije dostupna Brian Schmidt zatečen Pomislio da mu studenti podvaljuju da je dobio Nobela za fiziku

Za dodatno pojašnjenje obratili smo se Bosiljku Đereku, profesoru fizike i matematike, ambasadoru SCIENTIX zajednice koja se bavi obrazovanjem i prirodnim znanostima u Europi.

Čudna stanja tvari u dvodimenzionalnom prostoru

"Svi znaju da postoje tri agregatna stanja. Oni koji su malo bolje učili u školi, naučili su i za stanje plazme. To je stanje na visokoj temperaturi u kojem se primjerice nalazi Sunce. Kad se plin stlači pod visokim tlakom, onda dolazi do ovog stanja tvari", objašenjava Đerek.

Pojasnio je kako su ovogodišnji laureati proučavali stanje na jakoj niskoj temperaturi pri čemu su koristili dvodimenzionalni prostor i otkrili čudna stanja tvari.

"Jedno od takvih stanja je supravodljivost. Imamo hrpu atoma u ravnini koji odjednom postaju supravodljivi kad se temperatura promijeni", kaže Đerek i dodaje kako su znanstvenici proučavali fazne prijelaze na niskim temperaturama

Primjena za desetak godina

Đerek kaže kako ćemo rezultate njihovog istraživanja u svakodnevnom životu moći provjeriti za desetak godina.

"Slično kao i s tranzistorima koji su osnova računala, a otkriveni su još 40-ih godina prošlog stoljeća, a prvi put proizvedeni 1954.  Jednu od primjena ovo će otkriće zasigurno imati u modernoj informatičkoj tehnologiji koja koristi kvantna računala s atomskim procesorom. Superačunala se koriste za simuliranje klime. Kad pogledamo vremensku prognozu, treba nam ogromna količina podataka, a uz superačunala moći ćemo dobiti još preciznije rezultate. Druga primjena vezana je uz svemirska putovanja. Da bismo odredili putanju treba nam superprecizno računalo", kaže Đerek.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene