"Prva nam je zadaća osigurati ostanak, opstanak i dobrobit naših mladih, da nam ne odlaze diljem svijeta. Doista vjerujem da Hrvatska ima sve preduvjete da bude prosperitetna država u kojoj će ljudi ne samo ostajati već se i vraćati. Imamo slavnu povijesti, geografski prostor, klimatske uvjete, resurse i marljive i dobre ljude", rekla je Kolinda Grabar Kitarović, pozvavši na gradnju bolje budućnosti.
Najavila je nastavak snažne i asertivne vanjske politike. "Nastavit ćemo biti dijelom aktivnog predvođača donošenja odluka u EU-u i NATO-u, izgrađivati dobrosusjedske odnose, ali nećemo nikome dopustiti da revidira našu povijest i etiketira državu raznim imenima", poručila je predsjednica iz dvorane Vatroslava Lisinskog.
Plenković: Moramo težiti istini o prošlosti, kroz argumentiranu raspravu rješavati probleme i graditi konsenzus o razvojnim gospodarskim pitanjima
Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je međunarodno priznanje izboreno zahvaljujući državničkoj i vizionarskoj politici dr. Franje Tuđmana, nemjerljivu doprinosu hrvatskih branitelja te umješnosti hrvatske diplomacije.
"Bez hrabrosti, odvažnosti i žrtve hrvatskih branitelja koji su nam donijeli slobodu ne bi bilo današnje slobodne Hrvatske", naglasio je.
Ustvrdio je kako činjenica da je dan međunarodnog priznanja, Hrvatsku priznalo 12 članica tadašnje Europske zajednice, dovoljno govori da smo uvijek težili usvajanju europskih vrijednosti i željeli biti dio tog civilizacijskog kruga.
"Kao društvo i odgovorni politički dionici društva moramo težiti ostvarenju tri cilja - istini o prošlosti, kroz argumentiranu raspravu rješavati probleme svakodnevnice naše sadašnjosti i graditi konsenzus o razvojnim gospodarskim pitanjima hrvatske budućnosti. Mislim da za to imamo odgovornosti i snage, a priznanje na 15. siječanj neka nam bude poticaj da te ciljeve zajednički i ostvarimo", pozvao je Plenković.
Pred novim odgovornostima i prioritetima
Četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja, Hrvataka je pred novim odgovornostima i prioritetima, istaknuo je predsjednik Sabora Božo Petrov. Euroatlantski potpuno integrirana, Hrvatska je danas vjerodostojan, siguran partner, jamac stabilnosti i mira, napose u ovom dijelu Europem, kaže Petrov.
Poručuje kako zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske daje nadu da možemo prijeći „apsolutno“ svaku prepreku. „U spomen na sve koji su samostalnost platili životom, u čast svih koji su ranjeni, kojima nedostaju njihovi bližnji, stvorimo zemlju kakvu su oni sanjali, prisjetimo se i zaslužnih koji su očuvali nacionalnu ideju kroz vremena koja su bila bremenitija nego danas“, pozvao je predsjednik Sabora.
Svečani koncert u spomen na 15. siječnja 1992. i međunarodno priznanja Hrvatske okupio je brojne sudionike tog prijelomnog vremena, hrvatske branitelje, predstavnike političkog, kulturnog, vjerskog, javnog života, diplomatski zbor.
U glazbenom programu izvedena su djela hrvatskih skladatelja Jakova Gotovca, Blagoja Berse i Ivana pl. Zajca, a svečani koncert završio je skladbom Moja domovina, jednom od simbola ratnih 90-ih, te vatrometom kod zagrebačkih fontana.
Prije četvrt stoljeća, 15. siječnja 1992. Hrvatsku je zajedno priznalo svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose sa Republikom Hrvatskom.
U tim danima, Domovinski je rat bio u punom jeku, a gotovo trećina zemlje pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske armije (JNA) i pobunjenih lokalnih Srba. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina. (Hina)
