Ugovor je vrijedan 11,5 milijuna kuna, a njime će se financirati 1280 stipendija po 750 kuna na mjesec, priopćeno je iz Ministarstva poduzetništva i obrta.
Stipendije su namijenjene za zanimanja autolakirera, automehatroničara, dimnjačara, elektroinstalatera, fasadera, instalatera grijanja i klimatizacije, konobara, kuhara, mesara, pekara, plinoinstalatera i slastičara te druga deficitarna zanimanja.
Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić najavila je da se priprema i nastavak projekta koji će biti potpisan početkom kolovoza i za koji je osigurano 23 milijuna kuna.
U sklopu tog projekta stipendirat će se 2000 učenika, a bit će provedeno i 40 naukovanja za obrtnička zanimanja.
Projekt se, istaknula je ministrica Šikić, financira novcem iz europskih fondova, a prvi put iz tih će se fondova financirati i učeničke zadruge, vježbovne tvrtke i studentski poduzetnički inkubatori. Za to je namijenjeno dva milijuna kuna, dodala je.
"Radimo međusektorski, a sve kako bismo osigurali da naši mladi pronađu svoje stabilno radno mjesto u Hrvatskoj. U vrlo kratkom vremenu od nepuna tri mjeseca osigurali smo i nastavit ćemo osiguravati da najmanje 3300 mladih ove godine bude stipendirano. To je uvjerljivo najveći broj ikada dodijeljenih učeničkih stipendija za deficitarna zanimanja", rekla je Šikić.
Dodala je da se Europski socijalni fond i tu pojavljuje kao "ključni motor promjena" koje Hrvatska želi.
Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat napomenuo je da je takav način stipendiranja učenika potpuni zaokret i u vezi s osiguranjem financiranja za deficitarna zanimanja, naukovanja za obrtnička zanimanja i potpore učeničkim zadrugama i studentskim poduzetničkim inkubatorima jer to, objasnio je, više neće biti teret za državni proračun.
Od sada će cjelokupni iznos stipendija osigurati ministarstvo, a izvor financiranja bit će Europski socijalni fond, rekao je i podsjetio da su novac za stipendije dosad osiguravali Ministarstvo poduzetništva i obrta i jedinice lokalne samouprave te da je bio znatno manji.
Cilj nam je kroz tri, četiri godine prilagoditi srednjoškolski obrazovni sustav potrebama tržišta rada, tako da nam se više ne događa da reproduciramo radnu snagu za Hrvatski zavod za zapošljavanje, već onu potrebnu našem tržištu rada, zaključio je ministar Darko Horvat. (Hina)
