Tako je rekao predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević u ekskluzivnom razgovoruza Dnevnik Nove TV.
Pročitajte i ovo
PAMETNO BROJILO, GLUPI RAČUNI
Digitalizacija HEP-a na hrvatski način: Novi izvor mraka za građane - pametna brojila
ODGOVOR HEP-A
Nekim građanima naglo porasli računi za struju: Evo što napraviti i kako dobiti povrat novca
Troje ozlijeđenih
Uhićeni pomagači vozača koji je gazio ljude u Hercegovini, njega i dalje traže: Poznato o kome je riječ
Odluka u ponedjeljak
Stižu nove cijene goriva
Poginuo na Pagu
Gradić u susjedstvu oprašta se od Leonarda koji je stradao u Hrvatskoj: Vozio se jet-skijem, a onda...
>> Čačić: Zasad najbolji HEP, najlošiji HŽ
Za novo poskupljenje nema razloga, ali zato ima za otpuštanje radnika. U HEP-u je previše neproizvodnih radnika u odnosu na slične tvrtke u inozemstvu, tvrdi Koračević i obećava, svi radnici bit će adekvatno zbrinuti.
'Građani mogu biti potpuno sigurni, ne postoji nikakva opasnost ili prijetnja da se njima desi bilo kakvo poskupljenje'. U mom mandatnom periodu', istaknuo je Koračević. Za jesen u HEP-u spremaju projekt subvencionirane kupnje posebnih štednih žarulja za građane.
'Sa dvije žarulje u domaćinstvu, vi ste sebi pokrili onu razliku koja vam se pojavila s našim poskupljenjem struje', pojašnjava Koračević. Subvencionirat će se i kupnja solarnih ploča za grijanje vode kako bi se smanjila uporaba električnih bojlera.
'Otprilike dva kvadrata solarne ploče koja zagrijava toplu vodu je zamjena za 80-litreni bojiler', kaže Koračević. To bi trebalo smanjiti potrošnju, a HEP će smanjiti broj radnika. 'Do konca godine tisuću, i onda razlika idemo s dopunom staža po uobičajenim procedurama, ali u mandatnom periodu procjenjujemo oko 3,5 tisuće', ističe.
Koračević tvrdi da je HEP-ov minus trenutačno na oko 80 milijuna kuna. Situacija bi bila bolja da nije ekstremne suše. 'Mi smo predvidjeli da bi ova godina trebala biti pozitivna i ja se još uvijek nadam da će biti pozitivna', smatra Koračević.
Smjene zbog velikih minusa Koračević se ne boji. Iduće godine trebalo bi se graditi pet proizvodnih objekata, uključujući sporne Plomin i Omblu ako se studije s tim slože. Investicije vrijedne dvije milijarde eura financirat će se novim zaduživanjem.
'Mi smo u ovom trenutku što je poznato u javnosti pred raspisivanjem jednog velikog zajma od 500 milijuna eura u obveznicama', podsjeća Koračević. Radovi na elektranama trebali bi početi u veljači 2013. Kada se sve dovrše - možda se napokon i smanji količina energije koju uvozimo. U prosjeku čak pedeset posto.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.