Poskupljenja struje neće biti, ali otpuštanja u HEP-u hoće

Tako je rekao predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević u ekskluzivnom razgovoruza Dnevnik Nove TV.

Pročitajte i ovo Odgovor na kritike Koračević se brani: Radnička prava i plaće u HEP-u su smanjeni Oštre kritike zbog 3.500 kuna Linić: Sramim se i Uprave i Nadzornog odbora HEP-a! I sindikata!

>> Čačić: Zasad najbolji HEP, najlošiji HŽ

Za novo poskupljenje nema razloga, ali zato ima za otpuštanje radnika. U HEP-u je previše neproizvodnih radnika u odnosu na slične tvrtke u inozemstvu, tvrdi Koračević i obećava, svi radnici bit će adekvatno zbrinuti.

'Građani mogu biti potpuno sigurni, ne postoji nikakva opasnost ili prijetnja da se njima desi bilo kakvo poskupljenje'. U mom mandatnom periodu', istaknuo je Koračević. Za jesen u HEP-u spremaju projekt subvencionirane kupnje posebnih štednih žarulja za građane.

'Sa dvije žarulje u domaćinstvu, vi ste sebi pokrili onu razliku koja vam se pojavila s našim poskupljenjem struje', pojašnjava Koračević. Subvencionirat će se i kupnja solarnih ploča za grijanje vode kako bi se smanjila uporaba električnih bojlera.

'Otprilike dva kvadrata solarne ploče koja zagrijava toplu vodu je zamjena za 80-litreni bojiler', kaže Koračević. To bi trebalo smanjiti potrošnju, a HEP će smanjiti broj radnika. 'Do konca godine tisuću, i onda razlika idemo s dopunom staža po uobičajenim procedurama, ali u mandatnom periodu procjenjujemo oko 3,5 tisuće', ističe.

Koračević tvrdi da je HEP-ov minus trenutačno na oko 80 milijuna kuna. Situacija bi bila bolja da nije ekstremne suše. 'Mi smo predvidjeli da bi ova godina trebala biti pozitivna i ja se još uvijek nadam da će biti pozitivna', smatra Koračević.

Smjene zbog velikih minusa Koračević se ne boji. Iduće godine trebalo bi se graditi pet proizvodnih objekata, uključujući sporne Plomin i Omblu ako se studije s tim slože. Investicije vrijedne dvije milijarde eura financirat će se novim zaduživanjem.

'Mi smo u ovom trenutku što je poznato u javnosti pred raspisivanjem jednog velikog zajma od 500 milijuna eura u obveznicama', podsjeća Koračević. Radovi na elektranama trebali bi početi u veljači 2013. Kada se sve dovrše - možda se napokon i smanji količina energije koju uvozimo. U prosjeku čak pedeset posto.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.