Ako imate plaću 5500 kuna, evo koliko će ona rasti!

Novu formulu za izlazak zemlje iz recesije osobno je predstavio premijer. Neoporezivi dio plaće podiže se s dosadašnjih 2200 kuna na 2600, a najveća stopa poreza na plaće od 40 posto podiže se sa sadašnjih 8800 na 13.200 kuna. Zbog toga bi, procjenjuju u Vladi, trebale porasti plaće za oko milijun radnika koji će tada više i trošiti.

Pročitajte i ovo Riskira zatvorsku kaznu Hrvatski generalski zbor oglasio se o Primorčevu pozivu na otpor predsjedniku: "Nitko nema to pravo..." stiže povišica Predsjednik Milanović o povećanju plaća: "HDZ ne može naći ministre, ali oni ne žive od plaće i ne znam zašto sad kukaju"

Minimalna plaća više se uopće neće oporezivati pa će sadašnji neto minimalac od 2385 kuna porasti za 28 kuna. Prosječna hrvatska neto plaća od oko 5500 tisuća kuna porast će za 140 kuna. Neto plaća od 7000 kuna porast će za 226 kuna. Ova simulacija rađena je na prosječnom hrvatskom prirezu od 12 posto i s osobnim odbitkom od 1,5 posto, odnosno za jednog uzdržavanog člana obitelji. Za takvog prosječnog radnika s 9000 kuna plaće porast će biti također 226 kuna, a bez uzdržavanog člana gotovo dvostruko više. Najviše ide onima s većim primanjima. Neto plaća od 11.000 kuna raste za 543 kune, a ona od 13.000 za 1066 kuna. Ovakvom raspodjelom vlada želi ojačati srednji sloj građana.

'Ova mjera bi prije svega imala pozitivan i izravan učinak na netko bi rekao veće plaće a li to su plaće rekao bih plaće srednjeg sloja koji nikada neće biti bogat. Dakle svi će od ovoga imati nekakve koristi netko više u apsolutnim iznosima a netko manje ili radnici ili poslodavci. to je poruka koju danas želim poslati', smatra premijer Milanović.

Novi rebalans proračuna: Kako će utjecati na plaće?

Poruku je premijer svojim kolegama dužnosnicima. 'Bit će primijenjen sustav uskrate kao što smo to napravili i s mirovinama. do promjene okolnosti u društvu, nekakvog kontinuiranog rasta BDP-a izlaska iz recesije. Prema tome ove mjere se neće primjenjivati u pozitivnom smislu na državne dužnosnike', dodao je.

Predstavljena izmjena stopa poreza na dohodak znači i manje u proračunima općina, gradova i županija. Gubitak bi im se mogao nadoknaditi kad Vlada iduće godine uvede porez na kamate na štednju, a onda i porez na imovinu. 'Dogovarat ćemo i kompenzacijske mjere za jedinice lokalne i regionalne samouprave jer se kao što znamo porez na dohodak u najvećoj mjeri preljeva u lokalne proračune', nastavlja premijer.

Prije dvije godine Milanovićeva Vlada je spuštala maksimalnu stopu na plaće od 40 posto, a sada je opet diže na veća primanja. 'Gledano danas to nije trebalo napraviti. gledano danas to je bilo štetno. radimo pokušavamo, dakle naprosto ne stojimo na mjestu', rekao je premijer.

Kada ide novi Vladin pokušaj - nisu točno definirali.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook