Podržan prijedlog o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Zoran Pičuljan kazao je da država tim zakonom, kao jedinstvenim propisom, izražava stav da nitko ne može zadržati protuzakonito stečenu imovinsku korist.

Pročitajte i ovo Uhićen u USKOK-ovoj akciji Tko je smijenjeni glavni državni inspektor Andrija Mikulić? "Vrlo sam principijelan čovjek..." IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA! Ovaj važan dokument možete napraviti već sa 16 godina: Postoji nekoliko načina kako napisati oporuku

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

Prema predloženom, o oduzimanju imovinske koristi odlučuje sud, a tom bi imovinom upravljao Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Postupak za ostvarenu korist veću od 5.000 kuna

Postupak oduzimanja takve imovine mogao bi se voditi prije, tijekom i nakon završenog kaznenog postupka, a ako kazneni postupak nije moguće provesti (primjerice ako je okrivljenik umro ili postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon), postupak oduzimanja vodio bi se ako se čini vjerojatnim da je imovinska korist ostvarena kaznenim djelom veća od 5.000 kuna.

Zakon predviđa i da sud u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim za kazneno djelo može utvrditi koje stvari ili prava predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom ili njegovu novčanu protuvrijednost, te odlučiti da to postaje državno vlasništvo.

>> Uspjeh akcije Želimo znati: Spreman novi zakon o oduzetoj imovini

'Svrha kažnjavanja nije postignuta ako se imovinska korist zadrži', naglasila je predsjednica Odbora Ana Lovrin (HDZ), te upozorila na brojne slučajeve kada se i po pravomoćnosti presude ne oduzima neimovinska korist, nastala, primjerice, krivotvorenjem radnih i drugih dozvola, svjedodžbi, ispita, itd.

Potporu Odbora dobio je i prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, kojom vlada nastavlja racionalizaciju i reorganizaciju specijaliziranih i redovnih sudova.

Lovrin: Treba procijeniti učinkovitost racionalizacije sudova

Taj zakonski prijedlog, koji je u proceduri u prvom čitanju, predviđa da se postupno, do 2019., broj trgovačkih sudova sa sadašnjih 13 svede na 7, županijskih sudova s 21 na 15, kao i da se uspostavi visoki upravni sud te samo četiri regionalna upravna suda.

Milivoj Škvorc (HDZ) pozvao je predlagatelja da još jednom promisli o najavljenom ukidanju Županijskog suda u Zlataru, u koji je, odnosno u njegovu zgradu, prije tek nekoliko godina uloženo deset milijuna kuna.

Njegova stranačka kolegica Ana Lovrin predložila je, pak, da Ministarstvo pravosuđa izradi analizu, odnosno procjenu kako se racionalizacija mreže sudova odražava na učinkovitost sudovanja. (Hina)