Saborski klubovi podržali su danas izvješće o prošlogodišnjem radu Ureda pravobraniteljice za djecu, a oni oporbeni u raspravi su prozvali Vladu i Ministarstvo obitelji da ignoriranjem preporuka i sugestija Ureda pridonosi, umjesto da suzbija kršenje dječjih prava.
Pročitajte i ovo
Marija Lugarić (SDP) tragičnom je činjenicom ocijenila da se i u šestom po redu izvješću Ureda ponavljaju iste primjedbe i, uglavnom, daju iste preporuke i prijedlozi, ali da se Vlada i resorno ministarstvo na njih oglušuju. Pobrojala je niz preporuka Ureda zadnjih godina na koje izvršna vlast nije reagirala, ocijenivši da se dječja prava krše i igoniranjem preporuka pravobraniteljice te zakašnjelim reakcijama institucija. Najavila je da će SDP predložiti zaključak kojim se Vladu obvezuje da u roku 60 dana donese program mjera za unaprjeđenje stanja dječjih prava, posebno vodeći računa o problemima prisutnima u provođenju propisa, te prijedlozima navedenim u izvješću pravobraniteljice. Inače, isti je zaključak vladajuća većina odbila na Odboru za obitelj. 'Nadam se da saborska većina neće samo prigodničarski, nego i stvarno stati za zaštitu dječjih prava, da će imati malo više interesa za prava djece, a malo manje za stranačku stegu', kazala je Lugarić.
'Vlada zabranjuje probleme, o njima se ne smije ni pričati', poručila je Ingrid Antičević Marinović (SDP), također uvjerena da se djeca diskriminiraju i time što im oni koji bi to trebali ne žele pomoći.
Isto misli i Goran Beus Richembergh (HNS), prozivajući Vladu da na izvješća pravobranitelja gleda samo kao na ukras, a da nema namjeru po njima postupati niti unaprijediti zaštitu ugroženih skupina u društvu, posebno djece. 'Izvješća pravobraniteljstava samo su smokvin list države u nemoći da zaštiti one koji su najugroženiji', poručio je Richembergh. HNS-ovca je posebno zasmetalo korištenjem djece u nedavnoj predizbornoj kampanji, što je nazvao 'korištenjem djece kao sredstvom političkih obračuna', pozvavši Vladu da prihvati preporuku Ureda i hitno definira norme koje bi takvo ponašanje zabranile i oštro kažnjavale.
Oporbene prozivke odbacili su iz HDZ-ovih klupa, a Željana Kalaš je u ime stranačkog kluba naglasila da zaštita djece u Hrvatskoj bilježi napredak, da djeca u nas sve više postaju subjekt, a ne objekt. 'Više od 900 tisuća djece koja žive u Hrvatskoj danas su zasebna socijalna skupina i treba im omogućiti emancipaciju u odnosu na ostale socijalne skupine', poručila je, dodavši da podupire inicijativu da se u tom smislu i mijenja Ustav.
Ured pravobraniteljice lani zaprimio 20 posto više prijava za povredu prava djece
Ured pravobraniteljice za djecu lani je zaprimio 20 posto više prijava za povredu prava djece nego godinu ranije, a dominiraju pritužbe zbog nasilja nad djecom koje čine gotovo 30 posto svih prijava, izvijestila je danas pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o prošlogodišnjem radu njezina ureda. Jelavić je istaknula da je Ured lani zaprimio 2075 novih predmeta, od čega 989 pojedinačnih prijava, iz kojih je vidljiv rast nasilja nad i među djecom i mladima. Upozorila je na nedovoljnu učinkovitost i neusklađenost sustava zaštite i prevencije od nasilja nad djecom - sustav socijalne skrbi i zaštite obitelji još uvijek ne može odgovoriti na brojne postavljene zahtjeve koji su pred njega postavljeni.
Jelavić je istaknula da probleme nasilja u odgojno-obrazovanim ustanovama i dalje ne prati poduzimanje odgovarajućih preventivnih zaštitnih mjera. Škole, kazala je, često ne izvještavaju centre o nasilju, a ponekad ga i zataškavaju, dok centri, kada je nasilje i prijavljeno, nemaju uvijek učinkovit odgovor. Što se zdravstvenih prava djece tiče, bilježi se nedostatak odjela za djecu kojoj je potrebna psihijatrijska pomoć, te dječjih psihijatara i psihologa.
Jelavić je upozorila kako je i dalje prisutna sporost sudova u rješavanju obiteljsko-pravnih odnosa i donošenju odluka koji se odnose na prava djece. Prigovorila je i odnosu medija prema pravima djece, koji često krše prava na dječju privatnost, internetski portali, forumi i blogovi često objavljuju za djecu neprimjerene sadržaje, dok u medijima manjka sadržaja koji bi za djecu imali obrazovni i informativni karakter. (Hina)
