Privatizacija vukovarskog Vupika, u grotlu hrvatskih privatizacijskih tragedija, ne bi izazvala medijsku pažnju da se u njezinom zemljištu ne nalazi i Spomen Dom Ovčara. Ovako, novi vlasnik Vupika postaje i vlasnik spomen područja. Iako je 2007. tadašnji premijer Ivo Sanader rekao kako će se čestica na kojoj je spomen područja Ovčara izdvojiti iz privatizacije, to se još uvijek nije dogodilo. Informacija koja je dolila ulje na vatru jest da bi mogući novi vlasnik Vupika mogao postati srpski tajkun.
Slavko Jurinić, predsjednik vukovarske HVIDRE iznenađen je da su mediji o ovom problemu počeli tek sada pisati te poručuje kako do ove zavrzlame ni bi ni došlo da se o tome pisalo prije dvije godine. 'Spomen dom Ovčara mora biti u vlasništvu svih hrvatskih građana, posebno Vukovaraca koji su tamo ostavili živote. Spomen područje ne smije biti u rukama niti jednog tajkuna, pogotovo ne srpskog', rekao je Jurinić za Dnevnik.hr.
Zašto bi Vupik dali sprskom tajkunu?
Dodaje kako je nelogično da novi vlasnik Vupika postane i vlasnik spomen područja te naglašava kako će vukovarska HVIDRA poduzeti sve zakonske mjere da ne dođe do takvog preuzimanja. Jurinić je ipak optimističan i nada se da će se spomen područje Ovčare izdvojiti iz privatizacije Vupika. 'Možda je Ivo Sanader prije dvije godine naložio izdvajanje čestice, a Hrvatski fond za privatizaciju nije obavio posao', kaže Jurinić koji Vupik i bez sporne čestice ne bih dao u ruke srpskom tajkunu. 'Pored svih naših ljudi, zašto bi Vupik dali srpskom tajkunu? Republika Hrvatska trebala bi poduzeti sve korake da se to ne dogodi', zaključio je Jurinić.
'Ne želimo da se zaboravi žrtva koju su branitelji i Vukovar dali u Domovinskom ratu. U znak poštovanja prema njima, problem oko vlasništva čestice na kojoj je Spomen dom Ovčara treba što prije urediti', kaže Danijel Rehak
Na obećanje Ive Sanadera koje je dao prije dvije godine izjavivši da će se Spomen dom Ovčara izdvojiti iz Vupikova paketa podsjetio je i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. 'Nakon obećanja, to se pitanje marginaliziralo, ja problem nisam potencirao tako da je na tome ostalo' kaže Rehak. I on je optimističan i nada se da će se sporna čestica izdvojiti iz privatizacijskog procesa.
Sanaderova obećanja
'Tako je bilo dogovoreno još 2007. godine, i kako je Ivo Sanader dao zadaću, onda to treba odraditi do kraja. U Spomen dom Ovčaru uloženo je preko tri milijuna kuna ne računajući pritom danonoćni rad. Upravo zato ne može samo tako netko drugi postati vlasnik. Mi smo uredili to područje, sredili parkiralište, proširili cestu, zahvaljujući sredstvima Ministarstva poljoprivrede na čelu s ministrom Čobankovićem', rekao je Rehak. Naglasio je kako Spomen dom Ovčara mora ostati u vlasništvu države zbog svih branitelja koji su tamo mučki ubijeni. 'Nadam se da će se ovaj problem što brže riješiti, ako zbog ničega onda iz poštovanja prema dečkima koji su tamo ostavili svoje živote. Uistinu je nebulozno da se Spomen dom Ovčara ne izdvoji iz privatizacijskog paketa', zaključio je Rehak.
Tako misle i odgovorni iz Ministarstva gospodarstva, koje se oglasio priopćenjem. Ostaje nejasno zbog čega onda taj problem nije odavno riješen. 'Spomen područje Ovčara ne može biti predmetom prodaje i ako eventualno postoji još neka čestica koja nije prenesena na Republiku Hrvatsku, to će se učiniti ovih dana. Stručne službe su već dobile zadatak da to još jednom ispitaju', glasi pisano priopćenje Tomislava Mazala, glasnogovornika Ministarstva gospodarstva.
Prvo odrediti spomen područja
Da država prvenstveno treba na adekvatan način početi tretirati sva svoja spomen područja, pa tako i Ovčaru, drži Damir Jašarević, predsjednik Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara. 'Spomen dom Ovčara treba biti u vlasništvu države, ne u vlasništvu braniteljskih udruga niti u vlasništvu Udruge logoraša', ističe Jašarević i upozorava na skandalozna ponašanja. Dodaje kako je Grad Zagreb s uložena 2.5 milijuna kuna sagradio Spomen dom Ovčara.
>> Vlasnik dijela Ovčare mogao bi postati srpski tajkun?
'Na spomen domu Ovčara jedni prodaju vino, drugi knjige, treći krunice, pa netko zabija barjak u zemlju bez ikakvih dopuštenja, kopaju rupe u grobnici bez dozvole, tamo ne vladaju nikakva pravila. Od spomen područja rade slavonski kirvaj', upozorava Jašarević. Pojašnjava kako država napokon treba reći da je ona, odnosno svi njezini građani, vlasnik spomen područja. 'Tek kada to država kaže, onda ona može dati spomen područje nekome na upravljanje. Ali, kod nas se sve nakaradno radi, pa tako i to', zaključio je Jašarević.