VRAĆANJE INE Doznali smo što donose modeli koji su dosad izašli u javnost

Pročitajte i ovo Rasprodaja plina Butković: "Premijer se činio iznenađen kada je doznao za problem u HEP-u" JOŠ I TO! Novi udar na džepove građana: Od 1. travnja iduće godine stižu veći računi za plin

tri vijesti o kojima se priča "OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA" VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene Poziv Domagoja Mikića Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..." Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Političke stranke upregnule su svu kreativnu energiju kako bi našle način kako vratiti Inu. Od ekonomskih analitičara i domaćih investitora doznali smo što donose modeli koji su dosad izašli u javnost.

Jedna kompanija, a šest modela kako je vratiti pod državni kaput. Za ekonomskog analitičara Josipa Budimira zapravo se sve svodi na samo dva modela. ''Suštinski imate dva modela. Ili ćete prodati jedan dio imovine da bi kupili drugi ili ćete se zadužiti da biste kupili tu imovinu'', objasnio je Budimir.

I modeli koji uključuju osnivanje posebne tvrtke za otkup dionica znače zaduživanje, ističe Budimir. Samo se ne bi zadužila država, nego ta posebno osnovana tvrtka.

''Sigurno da država ne bi smjela jamčiti za te obveze. Morala bi biti strogo odvojena od toga i onda bi taj pothvat mogao proći da ne povećava javni dug. Znači isto se događa. Iz države odlazi novac, ide u Mađarsku. Koliko god vi to platili milijardu eura, milijardu i pol iz države iz gospodarskih iz zemlje će iz gospodarskih tokova otići taj novac pa je i jedna i druga varijanata ekonomski nepovoljna'', kaže Budimir.

Iz kuta domaćeg ulagača Davorina Štetnera nisu problem modeli otkupa nego ''možemo li mi zaraditi na toj transakciji, jer u privatnom biznisu ideš kupovati nešto da na tome zaradiš. Ina u zadnje tri godine ima 3,4 milijarde kuna gubitaka, znači mi kupujemo gubitaša. Ako je država sposobna tom tvrtkom i iz toga izvući profit onda sam za kupnju i da se nađe model. Novac nije problem, novaca ima uvijek.''

Šefica EBRD-a za Hrvatsku smatra da, u slučaju premijerova modela, prodaja 25 posto minus jedne dionice HEP-a ne bi nikako štetila poslovanju tvrtke.

''Rekla bih čak da ga samo može dodatno poboljšati jer je to prilika da se firmom transparentnije upravlja jer će se na burzi trebati dostavljati redovni financijski izvještaji isto tako odgovarati i na pitanja investitorima'', rekla je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.

Od Vlade i političkih stranaka se zasad može čuti samo kako bi namaknuli novac, ali ne i na koji način bi postigli da iz tog posla i država i građani profitiraju.