Slovenija je samostalno zamrznula pokušaj Hrvatske da uđe u Europsku uniju, a granični spor koji datira još iz Titove Jugoslavije postao je najnovija prepreka na putu do proširenja EU, izvjestila je u četvrtak američka novinska agencija Bloomberg.
Pročitajte i ovo
'Slovenija, jedina bivša jugoslavenska republika koja je u EU, optužuje Hrvatsku da polaže pravo na nepravedan dio Jadranskog mora ispred obale slovenskog grada Pirana, priječeći slovenskim brodovima izravnu rutu do međunarodnih voda', pojašnjava Bloomberg.
>> Ljubljana danas odlučuje o najavljenoj blokadi hrvatskih poglavlja
Naoružan s pravom veta na širenje EU, slovenski premijer Borut Pahor izjavio je da će Slovenija blokirati 11 od 15 pregovaračkih poglavlja Hrvatske s EU, o kojima će se odlučivati na sastanku u Bruxellesu 19. prosinca.
>> 'Hrvatska neće pristati na ucjene niti će teritorijem plaćati ulazak u EU'
Granična kontroverza datira iz vremena kada su Slovenija i Hrvatska bile dio jugoslavenske federacije pod Josipom Brozom Titom, koji je vladao od 1945. to 1980., dodaje Bloomberg.
Slovenski tisak o razlozima blokade 11 poglavlja
Slovenski veleposlanik pri EU-u Igor Senčar danas će na sastanku stalnih predstavnika zemalja članice integracije svoje kolege obavijestiti da Slovenija neće dati privolu na otvaranje i zatvaranje ukupno 11 poglavlja na pristupnoj konferenciji EU-a s Hrvatskom u petak, javljaju u četvrtak slovenski mediji.
'Glavni je razlog za crveno svjetlo Hrvatskoj činjenica da njena priložena dokumentacija sadrži službene akte i zemljovide koji prejudiciraju granicu', parafrazira pri tom jučerašnje izjave premijera Boruta Pahora ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' koji na naslovnoj stranici ima udarni naslov "Samovoljnim crtanjem zemljovida Hrvatska ne može u Europsku uniju'.
Hrvatska sama kriva jer je 'kalkulirala'?!
U posebnom komentaru list se osvrće i na neke unutarnjepolitičke i međunarodne dimenzije Pahorove odluke, posebno njegov odnos s bivšim premijerom Janezom Janšom koji je u ovoj prilici podržao Pahora, a Hrvatskoj poručio da je sama kriva za blokadu jer nije prihvatila njegovu ponudu na ranijoj pristupnoj konferenciji nego je 'kalkulirala', računajući na pobjedu Pahora na izborima.
'Sadašnje Janšine izjave kako Hrvatskoj treba reći odlučno ne, neuvjerljive su za slovensku publiku jer je on prvi pokopao parafirani sporazum Drnovšek - Račan i u mandatu svoje vlade s hrvatskim premijerom dogovorio da se granični spor rješava uz pomoć treće strane', navodi list. U komentaru se kritizira i sadašnji premijer Borut Pahor zbog okretanja prema Janši s kojim se već duže vremena dogovara o jedinstvenom stajalištu prema Hrvatskoj umjesto o jedinstvenom stajalištu prema gospodarskoj krizi.
'Pahor i Janša u pola sata dogovorili su sve što je potrebno u politici prema Hrvatskoj, a više će im vremena trebati za dogovor o politici u vrijeme ekonomske krize jer u Sloveniji ljudi nisu svjesni da se i naša ekonomija kao i svjetska u trenutku može srušiti, što bi izazvalo velik (politički) šok', navodi 'Dnevnikov' komentator koji Janši zamjera da umjesto s koalicijskim partnerima s kojima je pobijedio na izborima najradije svoju politiku usklađuje s Janšom koji je do prije nekoliko tjedana tvrdio da u Sloveniji krize ne može biti zbog odličnih rezultata iz njegova mandata.
Pahoru jedinstvena potpora političkih stranaka?
Iako je potez blokiranja Hrvatske došao kao logični kontinuitet prijašnje politike i ranijih odnosa, Slovenija je 'premala, neutjecajna i premalo diplomatski spretna da bi od sadašnjeg poteza u Bruxellesu mogla nešto više dobiti od mišljenja da se poslužuje ucjenom', osvrće se list na diplomatsku akciju kojom Ljubljana ostalim članicama integracije tumači svoje stajalište.
Ljubljansko 'Delo' navodi u više naslova da je Pahor za svoj potez dobio jedinstvenu podršku političkih stranaka, a ističe i poziv Hannesa Swobode da odmah dođe do sastanka slovenskog i hrvatskog premijera.
U posebnom komentaru o slovensko-hrvatskim odnosima 'Delo' se među ostalim pita zašto Hrvatska nije prihvatila 'Francuski kompromis' onako kako je Slovenija tijekom uključivanja u EU prihvatila 'Španjolski kompromis' kad je tadašnji španjolski šef diplomacije Javier Solana isposlovao rješenje o liberalizaciji slovenskog tržišta nekretninama koje je zadovoljilo i Italiju i Sloveniju, iako je to i dalje ostalo jednom vrstom zaboravljene traume u međusobnim odnosima.
