Hoćemo li zbog novog zakona ostati bez poznatih okusa: "Na ovakav način nećemo moći ponuditi našim sugrađanima da uživaju u toj hrani"

Plodove je uzgojila, a sjeme osušila. Nekim sortama sama je dala i ime.

''To je sinov punac, donio mi je rajčicu od tamo pa kako ću je nazvati nego "Hercegovac", rekla je povrtlarka Ljiljana Kolombo.

No, Hercegovac nije certificiran pa će u zemlju smjeti samo nakon dorade, baš kao i ovaj slanutak iz zadarskog zaleđa.

Proizvođači kažu, bit će jednostavnije kupiti gotovo sjeme, no tada će svi nuditi isto.

Pročitajte i ovo Gotov poljoprivredni popis Krvna slika hrvatskog sela otkrila zanimljive informacije: Sad se zna što uzgajamo manje, a proizvodnja čega se unatoč krizi povećala

''Neću više ni proizvoditi. Jer ako mi na tržnici imao svi istu vrstu rajčice, to je onda glupost'', komentira Kolombo.

Novi Zakon o sjemenu, upozoravaju udruge, mogao bi iskorijeniti domaće, kao i neke udomaćene profitabilne sorte.

''Ovo je recimo jedna sorta koja može ubrana stajati nekoliko mjeseci, takve sorte nisu registrirane i ako nitko ne bude imao motiva uzgajati ove sorte, one će dugoročno sigurno nestati'', govori Dražen Karačić iz inicijative ''Volim rajčice''.

Obveza korištenja certificiranog sjemena ili dorade vlastitog, odnosi se na sve koji proizvedenu hranu prodaju.

''Mi smatramo da je to neutemeljeno zato što se sve europske direktive odnose isključivo na tržište sjemena. Isto tako novi zakon nije uzeo u obzir ono što govori nova uredba o ekološkoj proizvodnji'', rekla je Pešak.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da žele napraviti reda i iskorijeniti bolesti.

''To znači da proizvođači takozvane "tavanuše" koju su do sad koristili, a riječ je o necertificiranom sjemenu, nedorađenom sjemenu i kao takvu sijali, da će temeljem ovog zakona imati obvezu dorade'', govori Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede.

Pročitajte i ovo u Dnevniku Nove TV Predsjednikov savjetnik Mačkić: "Ne može se bazirati cijela ekonomija na turizmu, to nije odgovorno prema nacionalnoj sigurnosti"

Odbacuju da se pogoduje sjemenarskim kućama i uvozu te najavljuju iznimke.

''Sva ona mala obiteljsko poljoprivredna gospodarstva koja bi takvo sjeme proizvodila isključivo u svrhu vlastite samoopskrbe će biti izuzeta'', objašnjava Karalić.

Do konačnog usvajanja, moguće su i dodatne izmjene. Nezadovoljne udruge to su i zatražile.

"Mnogi će zaboraviti okus pravog povrća"

"Ako ovaj zakon prođe, mnogi će građani na okus pravog povrća. U Hrvatskoj se ne proizvodi mnogo izvornih sorti, ali ono su ga ljudi prepoznavali. Domaći matovolac, finu domaći raštiku, rajčicu volovsko srce i te neke stvari kojih vjerojatno neće biti. Jer na ovakav način nećemo moći ponuditi našim sugrađanim da uživaju u toj hrani", upozorava osječki proizvođač povrća, Damir Lukač koji svoj matovilac na isti način dobiva već 60 godina.

Certifikacija sjemena je za njega, kaže, preskupa.

Pročitajte i ovo Gotov poljoprivredni popis Krvna slika hrvatskog sela otkrila zanimljive informacije: Sad se zna što uzgajamo manje, a proizvodnja čega se unatoč krizi povećala

''Kupovat će se kupovno sjeme koje nema veze s onim okusima koje je naš čovjek naučio'', govori Lukač.

Zakon još nije usvojen, pa političarima poručuje: ''Nemojte biti veći svetac od pape. Shvatite da vas vaš čovjek vas čeka i da je spreman svemu se prilagoditi, ali nemojte izmišljati toplu vodu''.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr