Dragovoljni ročnici na prisezi (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)
Dragovoljni ročnici na prisezi (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)

Na temelju dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske predviđeno je da temeljnu vojnu obuku godišnje prođe 2000 dragovoljnih ročnika, no stvarne brojke puno su niže od toga.


Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević nedavno je najavio da će s povećanjem proračuna MORH povećati i naknadu za osobe koje se dragovoljno priključe vojnom osposobljavanju. Dosad je ta naknada iznosila 1190 kuna.

Kako su nam potvrdili iz MORH-a, od 1. siječnja na snagu su stupile izmjene Pravilnika o dragovoljnom vojnom osposobljavanju kojima se ova naknada povećava na 2000 kuna.

"Dragovoljnim vojnim osposobljavanjem ročnici stječu vojna znanja i vještine za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama RH te potrebna znanja i vještine za služenje u pričuvnom sastavu OS RH. Ono je ujedno i uvjet za prijam u djelatnu vojnu službu", poručili su iz MORH-a.

Program dragovoljnog vojnog oposobljavanja provodi se od 2008. godine, nakon što je zamrznut obvezni vojni rok. Cilj te izmjene Zakona o obrani, koju je donio tadašnji ministar obrane Berislav Rončević i potvrdio Sabor, bilo je stvaranje profesionalne vojske. Ukidanje obveznog vojnog roka objašnjeno je njegovom neisplativošću te ulaskom Hrvatske u NATO. Dotad je vojni rok trajao šest mjeseci.

Damir Krstičević u Međugorju (Foto: Dnevnik.hr)
Ministar Damir Krstičević (Foto: Dnevnik.hr)

Danas temeljna obuka dragovoljnih ročnika traje dva mjeseca i provodi se u Požegi i na Vojnom poligonu Gašinci. Iako je ona uvjet za prijem u djelatnu vojnu službu, iz MORH-a su istaknuli i kako se njenim završetkom ne dobiva automatski posao u Oružanim snagama već se oni koji odrade dragovoljnu vojnu obuku mogu javiti na javni natječaj "koji Ministarstvo raspisuje sukladno potrebama i godišnjem planu".

Da povećanje naknade za dragovoljne ročnike nije motivirano samo porastom proračunskih sredstava za MORH pokazuje i navod iz Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. godine: "Od 2008. godine suspendirano je obvezno služenje vojnog roka i uspostavljeno dragovoljno služenje, ali je godišnji broj dragovoljnih ročnika (od 500 do 800) bitno manji od predviđenoga (2000 dragovoljnih ročnika), prije svega zbog nedostatka financijskih sredstava".

Ne predviđa se ponovno uvođenje obveznog vojnog roka

Nadalje, tim se planom, koji je u Saboru jednoglasno usvojen krajem 2014. godine, ne predviđa ponovno uvođenje obveznog vojnog roka, o čemu je zadnjih godina nerijetko bilo riječi na političkoj sceni, a za to se u svojoj kampanji zalagala i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Dok su prvi naraštaji dragovoljnih ročnika (do studenog 2011. godine) primali naknadu u iznosu od 2660 kuna (uz naknadu putnih troškova za dolazak i odlazak na služenje dragovoljnog vojnog roka, osnovno zdravstveno osiguranje, osiguranje od ozljede na radu i profesionalne bolesti te smještaj i prehranu), izmjenom Pravilnika o dragovoljnom služenju vojnog roka od 2012. godine taj je iznos smanjen na tek 1190 kuna.

Ovogodišnjim povećanjem na 2000 kuna, što je još uvijek manje od naknade koja se isplaćivala u početnim godinama provođenja tog programa, MORH očito želi motivirati mlade ljude na veće priključivanje dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

Po podacima MORH-a, u 2014. godini na dragovoljno vojno osposobljavanje upućeno je 800 ročnika, a 2015. i 2016. godine njih po 1000.

Zemlje regije imale su slične probleme. Srbija je obvezni vojni rok ukinula početkom 2011. godine, no u prvim godinama se za dragovoljno služenje prijavljivalo malo ljudi pa su i oni pribjegli povećanju naknade, što je ubrzo dovelo do znatnog porasta broja prijavljenih.

Crna Gora je vojni rok ukinula prije više od deset godina, no s približavanjem te zemlje punopravnom članstvu u NATO-u, koje se očekuje ove godine nakon što to ratificiraju sve države članice, odlučeno je da se ponovno uvede dragovoljno služenje vojske. Službeno su kao razlog ponovnog uvođenja naveli - povećani interes mladih.