'Vlada si je dala pravo da regulira cijene plina do 2011., a to je nedopustivo. Ako nema ekonomskog odnosa u energetici, nema ni energetske sigurnosti', rekao je Slavko Linić.
Pročitajte i ovo
Napomenuo je da se cijene ostalih energenata, poput nafte, električne energije ili drva, slobodno i tržišno određuju, dok cijenu plina u Hrvatskoj određuje Vlada. 'Do kada ćemo mi Vladinim nametanjem tjerati sve u sustavu plina da ulažu bez ekonomskih odnosa. Posljedica toga je nesigurno i nestabilno tržište plina', upitao je Linić.
Osim što, kako je rekao, nije neovisna, HERA-i zamjera i to što u izvješću ne spominje probleme zbog odvojenog skladišta od transporta plina, kao ni činjenicu da operatori ne poštuju svoje obveze, poput izvještavanja o planovima, sredstvima i dinamici ulaganja. Da HERA nije neovisna i stoga odgovorna za nefunkcioniranje hrvatskog tržišta plina smatra i Gordan Maras, rekavši kako ona ni na koji način nije upućivala na očekivanu plinsku krizu s kojom se Europa suočavala na početku godine.
HERA-u je kritizirao i da nije ispunila svoju glavnu zadaću - nije zaštitila potrošače u gospodarstvu koji su za plinske krize pretrpjeli štetu od dvije milijarde kuna. 'Paradoks je da onaj koji plaća naknadu za regulatora gubi dvije milijarde kuna', poručio je Maras.
Prozivke SDP-ovaca odbacio je Živko Nenadić, poručivši im kako ne mogu HERA-i nametati krivnju za plinsku krizu, budući da je riječ o administrativnom regulatoru. HERA-u je pozvao da snažnije surađuje s Ministarstvom gospodarstva te više radi na domaćim izvorima plina kako bi se osigurala energetska neovisnost Hrvatske. Vladimir Ivković upozorio je na dvostruka mjerila kod određivanja tarifa ovisno o podrijetlu ulagačkog kapitala.
Istaknuo je, naime, da tvrtke koje prikažu ulaganja stranih investitora dobivaju povrat ulaganja, što, kaže, nije slučaj kod domaćih ulaganja. Sabor je počeo raspravu o Polugodišnjem izvješću Hrvatske narodne banke za prvo polugodište 2008.
