Milanović je sudjelovao na sastanku neformalne skupine "Prijatelja kohezije" koja okuplja 15 zemalja članica, dok je Hrvatska, koja bi u EU trebala ući 1. srpnja iduće godine u svojstvu promatrača.
Milanović je hrvatskim novinarima rekao da se i na prvom sastanku "Prijatelja kohezije" u Bukureštu 1. lipnja i na ovom, kristaliziralo stajalište u kojima se zemlje članice bore za konkretne financijske interese, prije svega da se kohezijska sredstva u slijedećem sedmogodišnjem razdoblju ne smanje u odnosu na prethodno.
"Jedan od ciljeva RH je da bude kvalitetan korisnik europskih fondova, da nam se slučajno ne dogodi da uplaćujmo više nego što izvlačimo van, jer u svakom euru koji dobijemo iz strukturnih fondova, od prilike je 35 centa koje smo sami uplatili", kazao je Milanović.
"Morat ćemo biti koordinirani, specijalizirani, nuditi kvalitetne projekte i tako dizati svoj BDP te polako ići prema kategoriji država neto-uplatitelja što nam je cilj", naglasio je hrvatski premijer.
>> Milanović: Nema mira bez pravde, ni pravde bez poštivanja zakona
Milanović je kazao da će Hrvatska do kraja pregovora o novom europskom proračunu ustrajati na tome da se na nju primjenjuju isti kriteriji kao i na sve dosadašnje nove članice u pogledu broja godina koje joj stoje na raspolaganju za dovršavanje projekta.
Taj rok je do sada bio četiri godine, a ubuduće bi trebao biti dvije, pa će Hrvatska tražiti da se to na nju ne primjenjuje, jer ima puno manje iskustva nego zemlje koje su već dugo u EU.
"Načela su načela, i ustrajat ćemo na njihovom poštivanju", iako Hrvatska u EU ulazi u vrijeme kad su se neka pravila igre promijenila i kad je sve teže nego prije dvadesetak godina, kazao je Milanović.
Hrvatska je mala zemlja i to je s jedne strane prednost jer njezine potrebe neće izazvati velike potrese, ali i nedostatak, jer o njezinim problemima drugi ne razmišljaju već mora sama jasno i glasno ukazivati na njih.
Hrvatska je već do sada dosta toga napravila sama, izgradila je autoceste, koje su joj veliko opterećenje i koje sada treba na najbolji način iskoristiti, jer da je u EU ušla prije, autoceste bi se financirale iz europskih fondova te su svi njezini zahtjevi, kako je istaknuo Milanović, sada razmjerno mali i potpuno legitimni.
"Jedan od takvih je i pelješki most, jer mnogi europski dužnosnici, pa i na ovom sastanku, nisu svjesni toga da postoji teritorijalni diskontuitet jedne zemlje članice EU. To nije zato što ih ne zanimamo, nego im to nije u središtu pozornosti pa zato mi moramo jasno i glasno govoriti jer je u pitanju problem Schengena, održavanje režima", kazao je Milanović.
"Prelazite preko teritorija države koja nije članica EU i ne zna se kad će to postati. To možda nije problem europske magnitude, ali je problem sustava", kazao je Milanović dodavši kako je to projekt u kojem će Hrvatska platiti svoj dio, ali bi većinu toga ipak trebala financirati EU. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
