'No, sada želimo prvo pomesti pred svojim vratima’, poručio je Mrsić na sjednici saborskog Odbora za Ustav, koji je podržao Vladin prijedlog izmjena Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, kojim se zastupnicima, sucima Ustavnog suda i glavnom državnom revizoru ukidaju tzv. povlaštene mirovine.
Po tom zakonskom prijedlogu, oko kojega je suzdržan bio HDZ-ov Davorin Mlakar, a SDP-ovci i Laburist Dragutin Lesar su ga podržali, spomenuti dužnosnici ubuduće bi pravo na mirovinu ostvarivali kao i ostali građani, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
>> 'Država koja drži do sebe mora držati i do svojih simbola'
‘Ovaj zakon zadovoljava pravdu, ovo je zakon za dušu’, poručila je Ingrid Antičević Marinović (SDP), a zakonske je izmjene podržao i Lesar, iako je najavio amandman Hrvatskih laburista po kojemu bi bez prava na povlaštenu mirovinu ostali i zastupnici koji su u Saboru sjedili prije sedam, osam ili deset godina, a još nisu aktivirali zahtjev za umirovljenjem.
No, ministar Mrsić rekao je da je vlada svoj stav navela u zakonskom prijedlogu, u kojemu stoji da zastupnik koji je tu dužnost obnašao prije stupanja na snagu izmijenjenih odredbi, a nije ostvario pravo na zastupničku mirovinu, ima pravo na mirovinu prema propisima koji su važili u vrijeme kad je obnašao zastupničku dužnost, bez obzira na vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na tu povlaštenu mirovinu.
>> Evo kojih 7 zastupnika je otišlo u mirovinu na jedan dan i tako ostvarilo pravo na onu povlaštenu!
HDZ-ovac Mlakar je, pak, na glasovanju bio suzdržan, protiveći se tako odluci vladajućih da zakonske izmjene rasprave i izglasuju po hitnom postupku.
Mrsić: Razmišlja se i o smanjivanju drugih kategorija povlaštenih mirovina
Mrsić je na sjednici Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove najavio kako se razmišlja o smanjivanju drugih kategorija povlaštenih mirovina.
Saborski zastupnici, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor ubuduće bi trebali mirovine ostvarivati prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju.
To, kako je rekao Mrsić, neće spasiti državu, ali će osigurati pravednost u području mirovinskog sustava. Za usporedbu je naveo kako prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.300 kuna, a prosječna mirovina saborskih zastupnika 8.900 kuna.
Taj nesrazmjer nije samo nešto što je neprihvatljivo već ne odgovara aktualnom gospodarskom trenutku u Hrvatskoj, rekao je.
U 16 zemalja EU ne postoje nikakva posebna prava za zastupnike u parlamentu, podsjetio je ministar Mrsić dodavši kako je u nekim zemljama to riješeno različitim dodacima na mirovinu zarađenu izdvajanjem u mirovinski sustav.
Prema predloženim zakonskim izmjenama najviša mirovina za saborske zastupnike, suce Ustavnog suda i glavnog državnog revizora ne može preći visinu mirovine izračunatu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a to je za 40 godina mirovinskog staža 8.800 kuna.
Postoji i Zakon o pravima i dužnostima dužnosnika kojim su definirana prava ostalih dužnosnika koji nisu obuhvaćeni predloženim zakonskim izmjenama, rekao je Mrsić najavivši kako će u saborsku proceduru uskoro uputiti i njegove izmjene.
Biljana Borzan (SDP) naglasila je kako predložene izmjene neće pokrenuti Hrvatsku na bolje ali će ipak biti doprinos saborskih zastupnika, a Višnja Fortuna (HSU) je ustvrdila kako će se takvom odlukom zastupnici u Hrvatskom saboru osjećati ugodnije.
Predsjednik Odbora Šime Lučin naglasio je kako to nije jedina mjera koja će vratiti vjerodostojnost političarima, dometnuvši kako smo ipak ‘na pravom putu’.
Prema izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa ukida se natječaj za članove upravnih tijela i nadzornih odbora
Odbor je, uz protivljenje HDZ-ovaca i Laburista, podržao i izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa po kojima će Vlada u tvrtkama u kojima država ili lokalne jedinice imaju vlasništvo moći bez javnog natječaja predlagati članove upravnih tijela i nadzornih odbora.
HDZ-ovi članovi Odbora Ana Lovrin i Davorin Mlakar prozvali su vladajuće da unazađuju dosegnute standarde u profesionalizaciji državne i javne uprave, odnosno da ukidanjem javnim natječaja kao načina izbora članova nadzornih odbora i uprava u tim tijelima zapravo ponovno vraćaju politička imenovanja temeljena na političkoj pogodnosti.
‘Ne mogu shvatiti da nam netko može tumačiti da je političko imenovanje objektivniji kriterij nego da se na ta mjesta dolazi natječajem gdje će se propisati uvjeti koje te osobe moraju zadovoljavati’, rekao je Mlakar.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) je, pak, istaknula da kod izbora i imenovanja najrelevantniji uvjet treba biti odgovornost osobe, ocijenivši kako je dosadašnji sustav ‘izrodio potpunu neodgovornost vlasti i onih koji su na ta mjesta zasjeli’.
Kako su funkcionirala državna i javna poduzeća, dodala je, nije više na politici da govori, jer ‘o tome danas dovoljno govore pravosudna tijela’.
Istoga je stava i Ivo Jelušić (SDP), koji je kazao da javni natječaji nisu bili nikakvo jamstvo da su za članove nadzornih odbora i uprava bili imenovani odgovorni i sposobni kadrovi.
‘Možeš i na natječaju izabrati nekoga i reći mu da izvlači novce za stranku’, rekao je Jelušić, prozvavši HDZ-ovce da su zamijenili teze, odnosno da se više bave time kako se nekoga bira umjesto kako taj izabrani radi.
Odgovorila mu je HDZ-ovka Lovrin, ističući da su se nezakonitosti u državnim i javnim poduzećima događale upravo u vrijeme kada se ljude biralo po političkim kriterijima, što je bivša vlast, naglasila je, promijenila.
