Na predstavljanju polugodišnjih rezultata poslovanja, MOL je hrvatsku Vladu okrivio za rušenje vrijednosti dionice MOL-a, kao i za nešto slabiju dobit nego lani.
Pročitajte i ovo
ŠTO SE KRIJE IZA OPTUŽBI?
Energetski stručnjak o jadikovkama iz Budimpešte: "Izuzeće od sankcija bi trebalo isteći ovih dana, stoga je najbolje optužiti Hrvate"
Pregovori s MOL-om
Mladen Pejnović: Nadam se NOVOM partneru u Ini
Ministar Ivan Vrdoljak na te tvrdnje nije reagirao, a predsjednik Vlade Zoran Milanović naredio je nastavak pregovora s MOL-om.
Dionica MOL-a u ovoj godini neprestano gubi na vrijednosti. Nepovjerenje izaziva neizvjesna situacije oko INE. Iz Budimpešte šalju novu poruku ulagačima i hrvatskoj Vladi.
'Imamo sposobnost nastaviti našu strategiju rasta, sa ili bez INE', rekao je József Simola, izvršni direktor za financije MOL grupe, za Dnevnik Nove TV.
Maras: Mi dajemo potporu zaštiti nacionalnih interesa
Jasan je i odgovor hrvatskih pregovarača na takve najave.'Tko ima brani', kaže Mladen Pejnović, član hrvatskog pregovaračkog tima.
U MOL-u Vladu krive i za 4 posto slabiju dobit u prvoj polovici ove godine, a koja se kreće oko 200 milijuna dolara.
'To je zapravo posljedica negativnih regulatornih promjena u Hrvatskoj', ustvrdio je Smola.
Lošijem rezultatu pridonijela je kažu prisilna prodaja INA-ingod plina i veće naknade za koncesije.
Glavni hrvatski pregovarač ministar Ivan Vrdoljak, javno više ne želi komentirati izjave MOL-ovih čelnika nakon što se s njima od petka prepucava priopćenjima što je dovelo i do javnog objavljivanja transkripata pregovora.
Vrdoljak je najavljivao da bi Vlada mogla otkupiti MOL-ov udjel u INI, no stav premijera Milanovića je jasan. To bi bila avantura pa traži nastavak pregovora s Mađarima.
Tako razmišlja i Vrdoljakov pregovarački kolega. 'Mislim da se to sve razvija svojim tokom. Na jesen ćemo nastaviti. Bilo kakvo histeriziranje nije od pomoći za budućnosti INE', kaže Pejnović.
A već za 10 dana kreće arbitražni postupak. Ako bude pozitivan za Hrvatsku, MOL bi mogao smanjiti cijenu od najmanje 15 milijardi kuna koliko traži za udio u INI. Toliko su sada spremne platiti samo, trenutačno u Uniji nepoželjne, ruske naftne kompanije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook