Gost Dnevnika Nove TV bio je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.


U Saboru su, uz puno buke, prošle izmjene zakona o stručnom osposobljavanju. Najviše kritika izazvala je odluka Vlade da se u taj program uključe i nezaposleni sa srednjom školom. U SDP-u su uvjereni da će to dovesti do otkaza radnicima, koji će, posebice u trgovinama, kako tvrde - biti zamijenjeni jeftinom radnom snagom. Sindikati ogorčeni i prijete ulicom.

Gost Dnevnika Nove TV bio je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.

Puno kritika na Zakon - kako ih tumačite?

Ja vjerujem da smo našim dolaskom u 11. mjesecu prošle godine i preuzimanjem ministarstva  rada i mirovinskog sustava krenuli u jako velik posao. Mojim dolaskom u ministrstvo formirali smo poseban tim koji je analizirao mjere aktivne politike zapošljavanja i u tom kontekstu učinili smo sve da aktivne mjere politike zapošljavanja budu što je moguće prohodnije, što je moguće fleksibilnije, da budu pristupačne svim mogućim kategorijama, da ih bude manje, i u tom kontekstu da zapravo riješimo i ukinemo onu šumu mjera, imali ste više od 40 mjera prije nekoliko mjeseci.

Za koga će ova verzija biti bolja?

Ova verzija zakona će biti bolja za sve one koji traže posao u ovom trenutku u RH. Mi smo posebnu pozornost ovdje posvetili mladim osobama, osobama do 30 godina starosti budući da je kontingent osoba u ovom trenutku najviše zastupljen među nezaposlenima u RH.

Poslodavci koji su blagonaklono komentirali brojne Vladine poteze sada otvoreno prigovaraju da ih nitko ništa nije pitao - zašto je izostao dijalog?

Nažalost ta tvrdnja gospodina Majetića ne stoji. Naime na samom početku kao što sam rekao, već u 12. mjesecu prošle godine mi smo formirali posebnu radnu skupinu koja se upravo bavila redefiranjem mjera, u tu skupinu bili su uključeni kako predstavnici poslodavaca, tako predstavnici sindikata, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore. Dakle, u fazi redefiniranja mjera koje su i psolodavci i sindikati u ranijoj... dakle u prethodnom razdoblju ocijenili kao ne dobre blago rečeno sudjelovali su predstavnici svih zainteresiranih strana i socijalnih partnera.

Sindikati prijete izlaskom na ulicu - što ako krenu prosvjedi?

Svaki mogući oblik nezadovoljstva naših socijalnih partnera, u ovom slučaju sindikata, je iz naše perspektive opravdan, međutim mi ovdje ne vidimo razloga zašto bi se ovdje u tom smjeru išlo. Naime ova Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u posljendjih nekoliko mjeseci u više navrata smo pokazali da poštujemo socijalni dijalog i ne samo to, već da brinemo za prava druge strane. Ako se smijem samo referirati od 1.1. minimalna plaća u RH povećana je za pet postotnih bodova, s 3120 na 3270 kuna.

Da, ali opet su nezadovoljni, prijete prosvjedima.

Od 1.1. naše plaće u državnim službama naših službenika povećane su za 2 postotna boda, a isto tako i plaće za javne službenike. Nezadovoljstvo iz naše perspektive u ovom trenutku nije nešto što bi bilo opravdano.

Što je s održivošću mirovinskog sustava - nije baš da cvjetaju ruže kad je u pitanju omjer zaposlenih i umirovljenih?

Nažalost ovakva situacija kakvu imamo u RH jeste situacija koja prati većinu mirovinskih sustava u Europi. Europa je kontinent koji stari, ono što dodatno pogađa RH je problem nezaposlenosti, visoke nezaposlenosti koja je iznad europskog prosjeka u ovom trenutku. Mi s 244 tisuće nezaposlenih zapravo imamo kontingent radne snage koji bi zapošljavanjem mogao popraviti ovu sliku i to je ono čemu ćemo u sljedeće 4 godine našeg mandata i težiti.

U svojim brojnim istupima demograf Šterc i cijela struka dosta alarmantno govore o katastrofalnoj demografskoj slici Hrvatske - to se itekako reflektira na Vaš resor - što se čini po tom pitanju?

Ja bih i ove mjere aktivne politike zapošljavanja, prije svega u kontekstu trenda iseljavanja mladih koji Hrvatsku prati već cijeli niz godina, zapravo od početka krizem ja bi ih promatrao u tom kontekstu. Mi ćemo kroz politiku zapošljavanja, odnosno kroz mjere aktivne politike zapošljavanja učiniti upravo sve da mladi ljudi pronađu perspektivu u RH kroz jedan od programa koji ćemo ponuditi. To će jednim dijelom utjecati i na promjenu situacije koju ste naveli, odnosno na promjenu prognoza i nešto bolju istuaciju u Hrvatskoj.

Tu je ipak izostala jedna koordinirana akcija, i Predsjednica upozorava čuli smo, iseljava se radno sposobno stanovništvo, a pravih mjera nema.

Ono što je za očekivati je da se u situacijama lošije ekonomske aktivnosti iseljava upravo radno aktivno stanovništvo, odnosno mlađe stanovništvo. Međutim, ja ne bih rekao da tu imamo problem s koordinacijom. Mi iz više resora u ovom trenutku krećemo u akcije koje bi trebale zaustaviti ovaj trend. Ako ćemo se samo kratko osvrnuti na demografsku politiku i pronatalitetne mjere u resoru ministrice Murganić to je jedan segment, mjere aktivne politike zapošljavanja su drugi segment, subvencioniranje kredita mladih osoba kod kupnje prve nekretnine su treći segment. Dakle mi ćemo činiti čitav niz poteza u narednom razdoblju koje bi naravno uz poboljšanje ekonomske aktivnosti, koje i prema analizi Europske komisije očekujemo u značajnijoj mjeri ove godine, trebali zaustaviti trend iseljavanja i kreirati povoljnu klimu, povoljne uvjete za ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj.

U kojim rokovima?

Ja vjerujem da će se prvi rezultati ovih naših mjera, zapravo siguran sam da će se prvi rezultati barem što se tiče barem resora Ministarstva rada i mirovinskog sustava osjetiti na pokazateljima krajem 2017. godine.

Što je s usklađivanjem tržišta rada s obrazovanjem - sve se glasnije traži i uvoz radne snage?

Neusklađenost na tržištu rada je problem s kojim muku mučimo također godinama. Dakle, nisam otkrio ništa novo. U ovom trenutku mi na Zavodu za zapošljavanje imamo 244  tisuće osoba, s druge strane imamo oglašenih preko 20.000 radnih mjesta. Na istom tom Zavodu za zapošljavanje. Poslodavci u pravilu komuniciraju nekonkurentnost radne snage, izostanak određenih kvalifikacija, problem s činjenicom da u određenim sektorima  je radna snaga napustila Hrvatsku. To je posebice aktualno u građevinskom sektoru. Ono što mi možemo učiniti, možemo sve naše aktivnosti, što i činimo kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, usmjeriti na sustave dokvalifikacije i prekvalifikacije čime ćemo dio radne snage sa  Zavoda za zapošljavanje učiniti kompatibilnima s potrebama poslodavaca. Nažalost dio potreba poslodavaca nismo uspjeli namiriti ove godine i zbog toga je kvota za uvoz radne snage u 2017. nešto veća nego što je bila za 2016. Jednokratna mjera koja će pomoć prije svega u zadovoljavanju potreba poslodavaca.

Jesu li radnici u Hrvatskoj preplaćeni?

Ja bih rekao da nisu. Jer ako govorimo o prosječnoj plaći, ona je za studeni prošle godine iznosila 5.805 kuna, mi ne možemo govoriti o preplaćenosti. Oni koji u pravilu govore u tom smjeru zapravo uspoređuju RH sa zemljama u regiji i sa zemljama istočne Europe gdje su prosječne bruto plaće niže od onih u Hrvatskoj. Međutim ukoliko ćemo se uspoređivati, a ja mislim da se moramo uspoređivati s razvijenom Europom, onda  nikako ne možemo govoriti o preplaćenosti radnika u Hrvatskoj.

Vi ste jedan od ministara u Savjetu za Inu - ide li dinamika prema planu, kada će se izabrati najbolji model?

Dinamika prije svega aktivnosti Savjeta ide prema planu. Ono što nam se sigurno neće dogoditi je brzanje s bilo kakvom od odluka. Savjet za Inu je donio kriterije prema kojima ćemo u narednom razdoblju evaluirati modele potencijalnog otkupa, odnosno financiranja otkupa dionica od strane mađarskog MOL-a. Kada će se to točno dogoditi, to u ovom trenutku uistinu ne bih prejudicirao.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr