Đorđe Ralić, medicinski tehničar, u svom je detaljnom izvješću ukazao na uvjete u kojima djelatnici Hitne pomoći izlaze na intervencije. Izvješće je uputio čelništvu zagrebačkog NZJZ-a za hitnu medicinu i ravnateljici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grba-Bujević.
Pročitajte i ovo
Potaknuli su ga događaji koji se ponavljaju niz godina, a vezani su za intervencije u kojima zagrebački gradski zavod za hitnu medicinu surađuje s ispostavama županijskog zavoda te Hrvatskim autocestama, a cilj mu je pokrenuti konstruktivnu raspravu ne bi li se pronašlo najbolje rješenje.
U prilog tome navodi jedan slučaj izlaska na intervenciju kako bi opisao s kakvim se problemima susreću.
''U ranim jutarnjim satima 17. kolovoza primili smo dojavu o prometnoj nesreći prvog stupnja hitnosti na autocesti A1 (Zagreb-Karlovac), prevrtanje automobila. Dolaskom do naplatne postaje Lučko nailazimo na kolonu vozila u svim otvorenim trakama (na ENC traku ne možemo jer nemamo sustav za elektronsku naplatu cestarine). Vozila se pokušavaju maknuti jer imamo upaljenu zvučnu i svjetlosnu signalizaciju, ali dolaskom u uski dio naplatnih postaja ispred nas je bilo 3-4 vozila koja se ne mogu maknuti nego moraju čekati da uzmu karticu kako bi im se otvorila rampa za ulazak na autocestu, što usporava naš prolazak kroz naplatne kućice'', objašnjava medicinski tehničar. Ističe da se nesreća dogodila nedaleko od čvora Donja Zdenčina u smjeru Zagreba.
Potom nailaze na novi problem. Naime, česta su iskustva s pogrešnim dojavama oko točne lokacije pa prate situaciju na autocesti. Nakon što su prošli čvor Donja Zdenčina ugledaju prevrnuto vozilo i ljude koji su izašli iz automobila i sjede na cesti.
''Iz sigurnosnih razloga (prelazak preko četiri trake autoceste i dvije zaštitne ograde nije ni dopušten niti siguran) produžili smo do NP-a Jastrebarsko i vratili se do mjesta prometne nezgode. S obzirom da su neki vozači imali problema s karticama i prolaskom kroz naplatne kućice kada bi izlazili s autoceste, a imali bi karticu ulaska NP Lučko i izlazak NP Lučko, s upaljenim zvučnim i svjetlosnim signalima smo prošli kroz naplatne kućice Jastrebarsko, službeno izašli s autoceste okrenuli se polukružno da bi uzeli karticu s NP Jastrebarsko i ponovno ušli na autocestu te krenuli prema mjestu događaja. Iz nama nepoznatih razloga, iako imamo besplatan prolaz kao interventno vozilo, ne možemo imati karticu ulaska i izlaska na istom mjestu'', objašnjava.
Sve ovo, cijela ova procedura oko ulazaka i izlazaka s autoceste te loši vremenski uvjeti na cesti oduzeli su Hitnoj pomoći čak 24 minute za ukupno prijeđena 43 kilometra. "I sve to iako smo jurili s upaljenom zvučnom i svjetlosnom signalizacijom do dolaska na mjesto nesreće." Dodaje kako su i gume na vozilu loše pa se teško vozi i po suhom, a kamoli po kišnom vremenu.
"Na mjestu događaja vozač sjedi izvan vozila na kolniku, krvave majice te krvave lijeve ruke koju djelomično zamotanu gazom u zavojima pridržava vozač sanitetskog vozila ZHMZŽ ispostava Jastrebarsko, koji je bio sam jer je vozio sanitet za dijalizu te se zaustavio kako bi pomogao unesrećenom do našeg dolaska. Pacijent je pri svijesti, kontaktibilan, blago tahipnoičan, tahikardan i blijed. Isprva nisam shvatio da se radi o velikom krvarenju jer je vozač saniteta manualno radio hemostazu iznad ozljede te sam naknadno primijenio povesku za hemostazu prema protokolu i zamotao ostale otvorene rane. Na mjestu događaja smo se zadržali 16 minuta te se uputili u najbližu bolnicu uz najavu zbog djelomične amputacije lijeve ruke, oštećenja velikih krvnih žila i obilnog krvarenja što je rezultiralo hemoragičnim šokom", opisuje mučne scene s mjesta događaja.
Dodatni problem stvara im i činjenica da su gužve zbog turističke sezone pa se dolaskom na Lučko opet probijaju kroz hrpu vozila. Opet nastaje problem na uskom prolazu gdje moraju čekati da nekoliko vozila uzme karticu. I opet unatoč činjenici da je za Hitnu pomoć vožnja autocestom besplatna.
''Do bolnice se uz zvučnu i svjetlosnu signalizaciju od mjesta nesreće vozimo 16 minuta. Pacijent je predan u reanimacijsku salu, pri svijesti, u hemodinamski stabilnom stanju. Radi se o mlađoj, osamnaestogodišnjoj muškoj osobi koja je zbog nelogičnosti sustava mogla iskrvariti, što se srećom nije dogodilo'', kaže tehničar te dodaje kako ovo nije izoliran slučaj nego da takva situacija traje unazad pet i više godina otkako je postala praksa da zagrebačka hitna ''pokriva'' dio ceste u smjeru Zagreba.
''U ovom slučaju nama su trebale 24 minute za 43 kilometra, dok bi kolegama iz Jastrebarskog trebalo oko 15 minuta za 13 kilometara. Time dolazimo do zaključka da timu iz Jastrebarskog treba tri puta manje vremena za dolazak do mjesta nesreće. Logičnije bi bilo da zagrebačka hitna pokriva sve okolne autoceste od Zagreba prema periferiji pa bi u tom slučaju pacijenti mogli dobiti adekvatnu skrb, a onda se mi možemo okretati na čvorovima prema Zagrebu i prema najbližoj bolnici. Sada je sustav tako postavljen da nas ozlijeđeni gledaju kako prolazimo pokraj njih iz suprotnog smjera (smjera iz Zagreba) kako bi se okrenuli na najbližem čvoru pa gubimo najmanje 5 do 10 minuta dragocjenog vremena", objašnjava u svom izvješću.
Ako je nesreća prema Zagrebu, na teren bi trebale izaći kolege iz Jastrebarskog jer bi tako vozili u smjeru Zagreba i najbliže bolnice, smatra te dodaje kako je drugi problem nepotrebno zaustavljanje interventnih vozila (hitna pomoć, vatrogasci, policija itd.) na naplatnim kućicama. ''Trenutno čekamo na ulaz i na izlaz s autoceste sa svim drugim korisnicima HAC-a što nas poprilično usporava.''
Đorđe Ralić izvješće je poslao, ali još nije dobio nikakav odgovor.
