Uoči lokalnih izbora DNEVNIK.hr pripremio je, u suradnji s GONG-om, svojevrsni vodič kroz izbore, koji ćemo objaviti u dva nastavka. Cilj je pojasniti sve faze izbornog procesa te koja su prava i obveze građana, kao i koje su kazne predviđene za kršenje izborne šutnje i samih izbora. Danas vam donosimo prvi nastavak.
1. Tko se bira na lokalnim izborima i pod kojim uvjetima?
Pročitajte i ovo
Lokalni izbori su izbori za članove općinskih i gradskih vijeća, zagrebačke Gradske skupštine te županijskih skupština i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Kandidati za čelne funkcije ((grado)načelnici i župani te njihovi zamjenici) moraju na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora imati najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za koju se provode izbori. Tog vremenskog roka nema kad je riječ o kandidatima za člana vijeća ili skupštine.
2. Tko može predlagati kandidate i kandidacijske liste?
Pravo predlaganja kandidata i kandidacijskih lista imaju političke stranke s važećom registracijom na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora te sami birači. Kandidat ujedno može biti i podnositelj odnosno potpisnik svoje kandidacijske liste birača.
3. Tko se ne smije kandidirati na lokalnim izborima?
Djelatne vojne osobe, policijski službenici, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike Hrvatske te osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene (uključujući i uvjetnu osudu) na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom i navedena u članku 13. Zakona o lokalnim izborima (od najtežih kaznenih djela do zloporabe položaja, davanja mita i sl.).
4. Je li dozvoljeno istovremeno se kandidirati za (grado)načelnika, župana i njihove zamjenike te za člana predstavničkog tijela?
Jest, ali župan ne može obnašati dvije dužnosti istovremeno, dok (grado)načelnik može sjediti i u županijskoj skupštini, naravno, ako je i u nju izabran, ali ne može u općinskom odnosno gradskom vijeću.
5. Koliko je potpisa potrebno prikupiti za kandidaturu u predstavnička tijela?
Birač može svojim potpisom podržati više kandidacijskih lista odnosno kandidatura (unutar svoje jedinice). U slučaju kad birači predlažu kandidacijsku listu za izbor članova predstavničkih tijela, ovisno o njihovoj veličini moraju prikupiti određeni broj potpisa da bi taj prijedlog bio pravovaljan, i to od 25 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika pa do 2500 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.
6. Koliko potpisa treba prikupiti za kandidaturu za (grado)načelnika i župana te njihovih zamjenika?
Brojke se odnose i na liste grupe birača i na liste koje predlaže jedna ili više političkih stranaka, a u rasponu su od 35 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika pa do 5000 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.
7. Kako se prikupljaju potpisi birača te kada i kome se predaju?
Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo nakon objave i stupanja na snagu odluke Vlade o raspisivanju izbora. Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.
Nadležno izborno povjerenstvo jest ono općinsko/gradsko, županijsko odnosno Izborno povjerenstvo Grada Zagreba.
8. Što ako izborno povjerenstvo ocijeni da kandidatura nije podnesena u skladu sa zakonom?
Očitovanje svakog kandidata s kandidacijske liste o tome da prihvaća kandidaturu mora biti ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva. Ako izborno povjerenstvo po primitku kandidature ocijeni da ona nije podnesena u skladu sa zakonom, pozvat će podnositelja kadidature da u roku od 48 sati, a najkasnije do isteka roka za kandidiranje ukloni uočene nedostatke. Taj rok može biti i kraći ako je do isteka vremena u kojem je moguće podnijeti kandidaturu preostalo manje od 48 sati.
