Pet kriterija HZZO-a - broj pacijenata po krevetu, broj pregleda po liječniku, opću stopu smrtnosti, postotak liječenja u dnevnoj bolnici te jednodnevnu kirurgiju zbog operacije očne mrene, predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo u razgovoru za Hinu ocijenio je nedovoljnim pokazateljima o tome koja je hrvatska bolnica najbolja.
Pročitajte i ovo
Rang lista koju je u utorak objavio HZZO, neovisno o kategoriji bolnica, na vrh je svrstala OB Požegu, na drugom je mjestu KB Sveti Duh, a na trećem bolnica u Slavonskom Brodu. Na začelju su pak bolnice u Gospiću, Karlovcu i Kninu.
Minigo je ustvrdio da je to samo procjena jednog osiguravatelja koji plaća bolničke usluge, a pravu procjenu trebao bi donijeti akreditacijski postupak, koji u Hrvatskoj još nije proveden.
"Ovdje je bilo riječ o samo pet pokazatelja, koji su nedovoljni da bi se na temelju toga moglo reći koja je bolnica najbolja. Mislim da nitko ne može tvrditi da je požeška bolnica najbolja. Svaka njoj čast, trudili su se, dobro rade i obračunavaju svoje usluge, imaju dnevne bolnice, isto kao i bolnice Šibenik i Sveti Duh. No, to je premalo da bi se moglo reći kako je jedna bolnica najbolja, a druga najlošija", rekao je Minigo.
Objavljena lista najboljih i najgorih bolnica u Hrvatskoj
Iznenadilo ga je, kaže, što se uspoređuju neusporedive bolnice. "Ne može se uspoređivati Požegu s KBC-om Zagreb ili s KB Merkurom koji je prvi u transplantacijama. Primjerice, stopa smrtnosti ovisi o tome kakvi pacijenti dolaze u bolnicu jer komplicirani pacijenti iz manjih ustanova idu u referentne centre".
Napominje kako mnogi pacijenti žele primiti zdravstvene usluge u velikim centrima, te savjetuje oprez u interpretaciji rezultata, jer se mora voditi računa o mišljenju pacijenata i osoblja bolnica. I predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić smatra da je rang lista napravljena na osnovi premalo parametara te je, kaže, ne treba preozbiljno shvaćati.
"To je puno složenija priča, svaki pokušaj je dobro došao, ali ovo sigurno ne pokazuje pravo stanje stvari", ocijenio je. Za KBC Zagreb, koji se na HZZO-ovoj rang listi našao iza KBC-a Split i KB-a Sestre milosrdnice, Krznarić kaže da još nije doživio da netko tko se liječi u tom KBC-u želi ići nekamo drugdje.
"Dapače, svi nam dolaze od svakuda. Što to znači - da ljudi nisu informirani ili smo mi stvarno dobri", pita Krznarić koji se zalaže za uvođenje mjerenja učinkovitosti u sustavu, ali uz ozbiljne kriterije.
Treba napraviti rang listu bolnica, ali to treba napraviti ozbiljno i ne na osnovi vlastitih faktura. Najpogodnija za to bila bi agencija za kvalitetu, ona bi trebala sastaviti rang listu na temelju velikog broja parametara.
"Vjerojatno bi trebalo imati 200 do 300 parametara, nije svejedno gdje se bolnica nalazi, ima li gerijatriju ili se u nju dolaze većinom mlađi ljudi", poručio je Krznarić.
I predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Đula Sunara smatra da navedeni kriteriji ne odražavaju realno stanje.
"Nije realna slika, zvuči kao da su precrtali neke europske kriterije koji ne odgovaraju našim uvjetima rada. Izmislili su kriterije kojima su htjeli nagraditi one koji su se držali njihovih naputaka", komentirala je Sunara HZZO-ovu rang listu.
Iz Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi poručuju da sustavi rangiranja ne moraju nužno odražavati samo kvalitetu. Poredak bolnica, uz ostalo, pod utjecajem je težine stanja bolesti njihovih pacijenata, kažu u Agenciji.
Agencija je izradila prijedlog pravilnika o akreditacijskom postupku koji je dostavljen Ministarstvu zdravlja na daljnje postupanje, a nakon donošenja pravilnika može se očekivati početak akreditacije prema nacionalnim akreditacijskim standardima. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
