Osam je banaka, naime, u zajedničkoj izjavi za medije zatražilo dijalog s Vladom te ponovilo svoj prijedlog rješenja problema zaduženih u "švicarcima" kroz proporcionalnu podjelu troška između uključenih strana, i to samo za socijalno ugrožene skupine građana. Pritom navode kako bi se, dok traje dijalog s Vladom, obvezale da neće "pokretati niti provoditi bilo koji postupak usmjeren na iseljavanje dužnika sa stambenim kreditima u švicarskim francima iz nekretnine u kojoj žive".
Lalovac: ucjene banaka neprihvatljive; ako to i pokušaju postrožit ćemo kazne
Ministar financija Boris Lalovac tu je izjavu osam banaka ocijenio kao ucjenu Vlade te najavio da će, ako banke ustraju na tom stavu, ojačati prekršajne odredbe prema bankama.
"Moram priznati da me je današnja izjava osam banaka, jedna vrsta ultimatuma hrvatskoj Vladi, pogotovo u rečenici u kojoj su rekli 'ili će biti po našem ili ćemo izbaciti hrvatske građane iz njihovog, hrvatskog doma', jako razljutila i ražalostila. Takav način komunikacije s Vladom, a pogotovo s hrvatskim građanima je za mene neprimjeren", istaknuo je Lalovac u izjavi za medije ispred Ministarstva financija.
Banke neće deložirati građane, ali evo pod kojim uvjetima
Dodao je kako ga je i osobno pogodilo da Vladu ucjenjuju, a građanima, koji su preplatili domove u kojima žive i deset godina ih mukotrpno isplaćuju, govore da će ih izbaciti na ulicu.
"Mogu samo poručiti da se danas vidi prava slika banaka i njihove komunikacije s Vladom svih ovih mjeseci, da uopće nisu htjeli nikakvo rješenje, da su jednostavno čekali da se u siječnju završe uvjeti koji su vrijedili (fiksni tečaj franka i snižena kamatna stopa) i da se onda dogovore s današnjom opozicijom", kazao je ministar financija te dodao da će Vlada zaštiti građane od toga.
Bankama je, pak, poručio "da krenu u obračune" (konverzije prema predloženim zakonima).
"Jer, kada bi danas obračunali konverziju franka, ispalo bi da su ti građani danas u preplati, a oni ucjenjuju da će ih izbaciti iz njihovih preplaćenih domova. Mislim da je to jasna poruka da nisu željeli nikakvo rješenje, da žele samo ucjenjivati i da su ta gospoda, koja godišnje primaju od jedan do pet milijuna kuna danas poručila hrvatskim građanima, koji primaju tri do četiri tisuće kuna, da će ih bez ikakvih osjećaja i milosti izbaciti iz njihovih domova koje su oni višestruko preplatili", izjavio je ministar financija.
Pritom je naglasio kako je ovo samo dodatni poticaj i njemu i premijeru da ustraju na ovom zakonu. "Štoviše, da ojačamo prekršajne odredbe prema poslovnim bankama, ukoliko bi se i usudile na to i pomisliti", zaključio je Lalovac.
Grčić: Vlada čvrsto ostaje kod svog rješenja za franak
Potpredsjednik Vlade Grčić u telefonskoj je izjavi za Hinu također kazao kako Vlada čvrsto ostaje kod svojih zakonskih prijedloga rješavanja problema dužnika u švicarcima te će inzistirati na primjeni zakona, kad stupe na snagu.
"Vlada ostaje čvrsto na svom rješenju, prati situaciju te poziva bankare na primjenu zakona kad budu na snazi, s posebnim naglaskom na izbjegavanje neprimjerenih poruka prema dužnicima koji nisu svojom krivnjom ni voljom, nego u najvećoj mjeri nepredvidim događajima, kao što je rast tečaja franka, došli praktički u situaciju dužničkog ropstva", rekao je.
Vlada ne želi sukob s bankama, ali inzistirat će na primjeni zakona, kad oni stupe na snagu, dodao je.
Grčić kaže kako je Vlada osam mjeseci čekala da banke samostalno ili skupa s dužnicima odnosno Udrugom Franak ponude svoje rješenje.
"Kako do toga nije došlo, odlučili smo se na izmjene zakona koje idu u prilog trajnom rješavanju problema, jer privremeno istječe početkom iduće godine. Stoga je Vlada morala ovako odlučno reagirati", kaže Grčić.
Što se tiče današnje zajedničke izjave osam banaka, ono je, kako je rekao, posebno zabrinjavajuće u drugom dijelu gdje se na jedan način prijeti izbacivanjem iz stanova dužnika koji imaju problema u otplati.
"To je dosta ozbiljna prijetnja, a da se još uvijek nije ušlo u proces primjene vladina zakonskog rješenja", kaže potpredsjednik Vlade.
Ističe kako "ne bi volio da banke na taj način iskoriste iduće razdoblje i donose neke nepromišljene odluke".
Pri tome podsjeća da su Vladinim zakonskim rješenjem obuhvaćeni i svi raskinuti ugovori. "Prema tome", kaže Grčić, "nekakvo raskidanje ugovora u ovom trenutku ne bi bilo završetak priče, već bi i ti ugovori po sili zakona morali doći u ponovno razmatranje, preračunavanje i konverziju".
Banke zatražile dijalog s Vladom
Osam banaka u zajedničkoj je izjavi potvrdilo svoje stajalište da bilo koje moguće rješenje treba biti u skladu s preporukama Europske komisije iz Izvješća za Hrvatsku za 2015. godinu, gdje se naglašava kako bi svako rješenje trebalo biti "proporcionalno, pravedno te imati čvrstu pravnu osnovu s naglaskom na pomoć općenito ugroženim korisnicima kredita".
Erste&Steiermaerkische Bank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP Banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Sberbank, Societe Generale - Splitska banke te Zagrebačka banka u izjavi umjesto postojećega prijedloga, predlažu "rješenje kod kojega se teret restrukturiranja proporcionalno i pravedno dijeli između uključenih strana".
Također ističu da je "bilo koja zakonodavna intervencija u postojeće ugovore o kreditu moguća jedino kao olakšica općenito ugroženim korisnicima kredita, prema posebno utvrđenim socijalnim kriterijima, a jedna od opcija bilo bi osnivanje Fonda društvene odgovornosti kakav se trenutačno razmatra u Poljskoj".
S ciljem otvaranja ponovnog dijaloga s Vladom, osam banaka podržava "daljnju primjenu postojećih zakona koji su sada na snazi, a koji definiraju primjenu smanjene kamatne stope kao i tečaja, dok se ne pronađe rješenje".
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
