Prije rasprave, premijerka je rekla kako očekuje izglasavanje proračuna. Damir Kajin je bio protiv brzog donošenja proračuna s obzirom da ga je Vlada izglasala tek jučer u 10 ujutro te je protiv uvrštavanja proračuna u proceduru po hitnom postupku. 'Tvrdim da se netko panično plaši kvoruma. Istina je da se nikada nije dogodilo da o proračunu raspravlja dan za danom', rekao je Kajin ocijenivši da tako ne postupaju ozbiljne zemlje, a proces je usporedio s onim koji se događa u Sudanu ili Afganistanu.
Očekivala pohvale
Kosor se osvrnula se na Kajinovu opasku rekavši da je mislila da će dobiti pohvale za posao obavljen na vrijeme, odnosno za donošenje proračuna prije prosinca. 'Mi u Vladi mislimo da je to dobro', rekla je. 'To pokazuje našu odlučnost i odgovornost jer ćemo u toj godini potpisati i predpristupni ugovor s EU te izaći na referendum za ulazak u Uniju. Uvjereni smo da se ovim proračunom pripremamo za taj veliki posao', rekla je Kosor.
>> Hebrang: Proračun jamči socijalni mir, mirovine, plaće
>> Pusić: Ovaj deficit je pojeden, pojeli su ga skakavci
>> Kosor: Proračun pred nama je društveni izazov
Rekla je da proračun prati i najavljeni Zakon o fiskalnoj odgovornosti kojeg bi Vlada trebala donijeti u petak.
'Realni proračun'
Politika Vlade u slijedećoj godini biti će obilježena s nekoliko važnih tendencija, rekla je Kosor, između kojih je i smanjenje udjela državnih izdataka u BDP-u. 'Ovo je realni proračun za vrijeme u kojem živimo. Žao mi je da proračun neće podržati svi zastupnici i zastupnice. Proračun je obilježen i poreznim rasterećenjem građana', rekla Kosor. Što se tiče MMF-a, Kosor hje rekla kako svoju kuću možemo urediti i sami.
Krizni porez pospremljen u povijest
Proračun, dodala je, obilježava i smanjenje poreznog opterećenja građana i gospodarstva, te zadržavanje zaštite socijalno najugroženijih društvenih skupina. Kosor je napomenula da je u ovoj godini 'konačno u povijest pospremljen' krizni porez na koji je vlada, zbog krize, bila prisiljena, a izmijenjen je i sustav poreza na dohodak, pa 1,5 milijuna građana ima veća primanja. Premijerka je najavila i daljnje rasterećenje gospodarstva od parafiskalnih nameta, te ponovila kako u idućoj godini neće biti smanjivanja plaća i mirovina.
'Kao i kod ovogodišnjeg rebalansa, vladajuća je koalicija odlučila da se ne smanjuju plaće i mirovine i tom smo odlukom učinili dobar potez, jer bi smanjenje plaća i mirovina onima koji primanja dobivaju iz proračuna narušilo standard građana i to bi se negativno odrazilo na potrošnju, a time i na gospodarstvo', poručila je. 'Taj trend ostaje kao odrednica u ovom proračunu', dodala je premijerka.
'Ukupna razina javnog duga u prosjeku novih članica EU'
Zastupnike je podsjetila na sve što je vlada činila u pripremi za donošenje proračuna za 2011. - racionalizacijom su javni rashodi u 2009. smanjeni za 2,7 milijardi kuna, a u ovoj godini za 3,4 milijarde. U tom procesu racionalizacije, dodala je, smanjene su plaće državnih dužnosnika, službenika te tzv. povlaštene mirovine, a puno se (uštede do 300 milijuna kuna u 2011.) očekuje od objedinjavanja ureda za javne nabave.
Premijerka Kosor naglasila je da je razina proračunskog deficita (4,3 posto) niža od prosjeka EU, da je ukupna razina hrvatskog javnog duga u prosjeku novih članica Unije i 'predstavlja osnovicu za održive javne financije i nesmetan pristup međunarodnom tržištu kapitala'. Kosor je istaknula i da se javni dug u zemljama EU kreće oko 80 posto BDP-a, a u Hrvatskoj upola manje krajem ove godine.
Dajemo primjer
U vrijeme vaše vlasti ukupno je akumulirano 40 milijardi kuna proračunskog deficita, pravo je pitanje kamo je taj novac otišao
Zoran Milanović
Razina deficita proračuna, rekla je premijerka, nalazi se u prosjeku mnogih zemalja kandidata članica EU te je istaknula da je čak i manja od nekih članica EU-a. Javni dug u Hrvatskoj će iznositi 40 posto BDP-a krajem 2010. godine, predviđa premijerka.
Vlada RH ovim proračunom, rekla je, daje primjer i poziva lokalne vlasti da ga slijede. Posebno se osvrnula na Grad Zagreb i Zagrebački holding, kojem je snižen kreditni rejting ispod investicijskog. Premijerka je iznijela i predviđanja o rastu BDP-a. 'Mi smo predvidjeli rast od 1,5 posto. Mogući su i bolji rezultati ako se ostvare svi investicijski projekti. To je izgradnja kapitalnih energetskih projekata u vrijednosti od 3 milijarde eura', rekla je premijerka.
Milanović: Proračun je štetočinski
Nakon premijerke za govornicu je izašao šef SDP-a Zoran Milanović. 'Neću polemizirati, reći ću samo da smo ovakav proračun očekivali, da smo njime razočarani i da je on štetočinski', rekao je Milanović. Kritizirao je premijerku zbog spominjanja lokalne samouprave, dok ona čini samo 10 posto državne potrošnje.
'Jeste li svjesni da je pred hrvatskim gospodarstvom, unatoč uspješnoj turističkoj sezoni, gospodarski pad od dva posto i bit ćemo sretni ako bude tako. Jeste li svjesni da je to posljedica nečije loše gospodarske politike', upitao je Milanović. U vrijeme vaše vlasti ukupno je akumulirano 40 milijardi kuna proračunskog deficita, poručio je vladajućima i dodao kako je pravo pitanje 'kamo je taj novac otišao'.
'Jeste li svjesni da to više tako ne može?'
'Jeste li svjesni da tako više ne može?', nastavio je Milanović ocijenivši kako Hrvatska stoji na mjestu i kako ulazak u Europsku uniju ništa neće promijeniti. Svoju je raspravu počeo odgovorom na premijerkino prozivanje Zagreba i zagrebačkog Holdinga zbog fiskalne nediscipline koja je, kako je kazala Kosor, dovela do smanjenja kreditnog rejtinga Holdinga.
Milanović je naglasio kako je upravo proračun Grada Zagreba i njegovo ovogodišnje smanjenje za 17 posto, s 8 na 6,6 milijardi kuna, primjer svjesnosti i odgovornosti za ono što se u državi događa. 'To smanjenje od 17 posto na razini države iznosilo bi 21 milijardu kuna. A jeste li svjesni da vi rashode niste smanjili ni kune, ni lipe? Jeste li svjesni da to nema smisla?', upitao je Milanović.
Osvrnuo se i na vladinu najavu prijedloga zakona o fiskalnoj odgovornosti kazavši kako je taj zakon SDP predložio još prije godinu dana. 'A vi ste se u Saboru smijali i odbili ga i time načinili štetu Hrvatskoj', ustvrdio je.
'Zlatar više neće biti moguć'
Premijerka Kosor odgovorila mu je kako je činjenica da je Holdingu smanjen rejting te da to govori o nedostatku fiskalne discipline i odgovornosti i da upravo stoga vlada i predlaže zakon o fiskalnoj odgovornosti. Njime će se, istaknula je, onemogućiti da se, primjerice, u Rijeci nenamjenski potroši 149 milijuna kuna.
Navela je i primjer grada Zlatara gdje je, kako je kazala, HNS-ov gradonačelnik grad otjerao na prosjački štap. 'Nakon donošenja zakona to više neće biti moguće', naglasila je. Premijerka je odgovorila i na kritike SDP-a da se nedovoljno smanjuju rashodi rekavši kako se Vlada slaže da je to potrebno, ali ne smanjenjem plaća i mirovina. 'Vlada uvijek mora završiti svoju rečenicu, a vi ne. Završite svoju rečenicu i kažite smanjimo rashode smanjenjm plaća i mirovina', odgovorila je Kosor i naglasila kako Vlada neće smanjivati plaće i mirovine.