Knežević: Mirovinski sustav je financijski neodrživ

O financijskoj neodrživosti, kaže Knežević, govori podatak da je za mirovine u ovoj godini planirano 34,7 milijarda kuna, a da se doprinosima za mirovinsko osiguranje planira prikupiti 19,8 milijarda kuna. Da je sustav socijalno neodrživ vidljivo je iz činjenice kako 70 posto umirovljenika ima mirovinu jednaku ili ispod granice siromaštva (1.840 kuna), da raste nezaposlenost a time i udio radnika koji će otići u prijevremenu mirovinu, te da 300.000 radnika radi a ne prima plaću pa tako ne uplaćuje ni mirovinski doprinos, kazala je.

Pročitajte i ovo Objavio HZMO Važna vijest za umirovljenike: Evo kada stiže uplata na račune Imaš pravo, ostvari ga Mnogi umirovljenici koji rade ne znaju da imaju pravo na ove dvije stvari

Knežević smatra nužnim otvoriti pitanje povlaštenih mirovina i podsjeća da su sindikati prije četiri godine od Vlade tražili ukidanje svih povlaštenih mirovina osim za rudare i radnike koji su radili s azbestom. Da povlaštene mirovine predstavljaju veliki uteg u sadašnjoj ekonomskoj situaciji složili su se i drugi sudionici okruglog stola, pri čemu neki drže upitnim njihovo linearno smanjenje za svih 13 kategorija takvih umirovljenika jer po visini odskaču samo tri - saborski zastupnici (9300 kuna), članovi HAZU (8300 kuna) te hrvatski branitelji (5600 kuna).

'Ukidanje povlaštenih mirovina nije moguće'

Marija Bađun iz Instituta za javne financije ističe kako ukidanje povlaštenih mirovina nije moguće jer se radi o stečenim pravima ali se zato mogu redefinirati uvjeti za stjecanje tog prava za buduće korisnike. Povlaštenu mirovinu danas prima 180.000 ili 15 posto svih umirovljenika, a njihov broj lagano raste. U 2010. za njih je potrebno osigurati 7,2 milijarde kuna što je 20 posto svih rashoda za mirovine, a najviše novca, 5,2 milijarde, odlazi na braniteljske mirovine, rekla je Bađun.

Buduća mirovinska reforma, smatraju sudionici skupa, trebala bi uz ostalo odgovoriti na pitanje odgovara li Hrvatskoj podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, imajući u vidu očekivana ekonomska i socijalna kretanja. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da je zbog nepovoljnih demografskih i sistemskih problema, potrebno radnike što duže zadržati u svijetu rada uz odgovarajuće poticaje, budući da se sada u mirovinu odlazi sa manje od 60 godina života. Zoran Anušić iz Svjetske banke demantirao je da je ta institucija Hrvatskoj uvjetovala provođenje mini mirovinske reforme, kako je objavljeno u nekim medijima, no smatra da mirovinska reforma u Hrvatskoj mora ići dalje. (Hina)