Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Kampanja Milijarda ustaje

"Riječ solidarnost moramo svaki dan ponavljati''

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Sanja Cesar iz CESI-ja kazala je da nasilje nad ženama predstavlja odgovornost države koja ništa nije poduzela da se poboljšaju standardi zaštite žena žrtava nasilja. U Kampanji Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama sudjeluju žene i muškarci u više od 200 zemalja svijeta.

Statistika UN-a govori da će jedna od tri žene biti pretučena ili silovana tijekom života, a radi se sveukupno o milijardu žena i djevojčica, upozoreno je u utorak na obilježavanju kampanje Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama na Europskom trgu odakle su organizatori pozvali Vladu i premijera Andreja Plenkovića da hitno ratificiraju Istanbulsku konvenciju kako bi se počela primjenjivati i kako bi se uspostavili standardi zaštite žena.

Pročitajte i ovo Prosvjed na Cvjetnom trgu MILIJARDA USTAJE Održan veliki prosvjedni skup protiv nasilja nad ženama, organizatori poručuju: "I jedanput je nasilje!" Slika nije dostupna "Žrtve jednako nezaštićene" SDP zgrožen postupanjem policije: "Premlaćivanje žene izjednačeno s kaznom za parkiranje"

"Pedeset posto stanovnica živi neki oblik nasilja. To nisu više statistike ženskih grupa, već su to statistike UN-a da će jedna od tri žene tijekom svoga života doživjeti neku vrstu nasilja. Vrste nasilja se razlikuju ovisno o zemljama i kontekstima, no ono što je zajedničko je da su žene zlostavljane samo zato što su žene", naglasila je koordinatorica kampanje Rada Borić.

Organizatori kampanje navode i da je prošle godine desetak žena izgubilo život od nasilnih muževa i partnera.

Kampanju Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama/One Billion Rising Revolution, u kojoj sudjeluju žene i muškarci u više od 200 zemalja, već petu godinu zaredom organiziraju brojne ženske udruge i druge organizacije civilnog društva. Ove godine središnja tema je eksploatacija žena i izgradnja globalne solidarnosti.

Borić ističe da su, osim što trpe partnersko nasilje ili nasilje na poslu, žene i potplaćene. "Stotine tisuća žena ostalo je bez posla ili ekonomskih sredstava ili žive kao prekarne radnice. Žrtve seksualnog nasilja u ratu, žene izbjeglice i migrantkinje dodatno su stigmatizirane. Manjinske žene, žene s invaliditetom, pripadnice LGBT zajednice višestruko su marginalizirane.

Nemoguće je da se institucije ne pobrinu, što je dodatno i institucionalno nasilje nad ženama, a to je nemati ratificiranu Istanbulsku konvenciju - Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji s jedne strane, a s druge strane pripremati novi zakon u kojem neće biti poboljšanja u odnosu na žene i nasilje prema ženama", kazala je Borić.

Naglasila je da su sve zemlje oko Hrvatske ratificirale konvenciju. "Ima i razloga zašto je Hrvatska nije ratificirala. To znači da morate dati pravnu obvezu i financijski podržati ono što bi trebala biti borba protiv nasilja nad ženama", dodala je.

Sanja Cesar iz CESI-ja kazala je da nasilje nad ženama predstavlja odgovornost države koja ništa nije poduzela da se poboljšaju standardi zaštite žena žrtava nasilja.

"Tražimo Vladu i premijera koji je prošle godine obećao da će Konvencija biti ratificirana, da se to hitno učini, da se počne primjenjivati i da se uspostave standardi zaštite žena te da im se omogući da žive sigurno i sretno u ovoj zemlji", poručila je.

Cesar je ocijenila da mnogi u zemlji imaju problem prepoznati, definirati i imenovati da su žene te koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja i da je ono posljedica nejednakih odnosa moći. To se, ustvrdila je, vidi sada i prilikom donošenja prijedloga zakona za zaštitu od nasilja u obitelji gdje se i dalje ne želi prepoznati da su žene žrtve nasilja u partnerskim odnosima i izvan braka.

"Riječ solidarnost moramo od danas svaki dan ponavljati zbog žena s invaliditetom koje trpe višestruko nasilje, ali trpe ga u obitelji i to od najbližih rođaka te u institucijama, zapošljavanju i obrazovnom sustavu. Danas imamo najmanje obrazovanih žena s invaliditetom iz razloga što su škole nepristupačne", upozorila je predsjednica Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH Marica Mirić.

Kod žena s invaliditetom dvostruki je problem zato što često ne mogu niti prijaviti nasilje zbog svog oštećenja te su ovisne o nasilniku, a nasilnici to znaju i koriste. Gluhe i guhoslijepe žene najviše su, kaže Mirić, izložene nasilju jer imaju posebnu mimiku: nasilnici to smatraju pozivom i izazovom, a one nisu u mogućnosti prijaviti osobe, dok slijepe osobe nisu u mogućnosti identificirati nasilnika.

Predstavnik udruge Status M Ivan Makovec pozvao je muškarce da se uključe u borbu protiv nasilja nad ženama i u borbu za rodnu ravnopravnost. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene