I oko toga se nikada nisu vodile polemike. Međutim, u novije se vrijeme sve češće pitamo: koje jaje? Ono s domaće farme ili možda jaje iz kaveznog uzgoja? U tjednu kada su nakon dvije godine poskupjela i jaja, i to za čak 50 posto, donosimo vam priču o toj vječitoj dilemi. Koja su bolja?
Baka Ana Kos iz Demerja pored Zagreba već godinama ne kupuje jaja. Ne zna čak ni koja im je cijena jer ima svoja, od dvadesetak kokoši koje drži u svom vrtu. 'Tu si ona nađe crva, nađe pijeska, trave kaj joj odgovara i vidite da su zadovoljne kad su vani', uvjerava nas baka. Baš kao što je i sigurna da su jaja njezinih koka bolja nego kupovna.
>> Jaja s halal certifikatom iz Zagorja se izvoze u Iran!
Suprotnog je mišljenja Ljerka Vindiš, veterinarka na peradarskoj fari u blizini Daruvara gdje se koke drže u velikim peradarnicima, slobodne i bez kaveza. Vjeruje jedino u kvalitetu jaja kokoši koje su pod njezinim nadzorom. 'Kod bakice u dvorištu ja ne znam je li to jaje dobro, je li ta kokica zdrava. Što one jedu i kako se mogu zaraziti? Ovo je sigurno sigurnije', tvrdi Ljerka. Između ostaloga i zbog toga što je veterinarska kontrola obvezna svakih osam tjedana. Ipak, priznaje da je kokama vjerojatno ljepše u dvorištu, ali u masovnoj proizvodnji konzumnih jaja takvo nešto je nemoguće.
Većina jaja koje kupujemo dolazi s farmi na kojima se kokoši drže u kavezima. Posjetili smo jednu takvu u blizini Ivanić Grada. 'Cijeli proces od hranjenja, pojenja, sakupljanja jaja potpuno je automatiziran u ovom objektu', govori nam vlasnik Marijan Lukač. Na njegovoj farmi vrijedno radi 100 000 nesilica. Na godinu svaka snese tristotinjak jaja. U svakom kavezu smješteno je njih šest. I gospodin Marijan uvjeren je da su jaja koja daju ove kokoši jednako dobra i kvalitetna kao ona koja daju koke koje su slobodne na dvorištu.
No koja je zaista istina? I koja su jaja bolja? Profesor Đuro Senčić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku zna odgovor na ovo pitanje. Napominje da su parametri po kojima se ocjenjuje kvaliteta jaja njegova veličina, debljina ljuske, boja žumanjka, indeks bjelanjka i žumanjka, pH vrijednost i količina kolesterola kao i energetska vrijednost.
'Kokoši iz slobodnog uzgoja imaju nešto nižu proizvodnju jaja, međutim ona imaju nešto veću masu, deblju ljusku, žuća su i neki drugi parametri kvalitete su povoljniji u odnosu na konvencionalni sustav', kaže Senčić. Ljuska jajeta je porozna pa postoji opasnost da kroz nju u jaje uđu mikroorganizmi i bakterije poput salmonele. Deblja ljuska automatski znači i sigurnije jaje. Boja žumanjka ovisi o tome čime se koka hrani. Ako jede više biljaka, dobit će i više pigmenta pa će jaja biti žuća. 'Općenito, sastav jaja kokoši iz slobodnog uzgoja je bogatiji od sastava jaja kokoši iz konvencionalnog uzgoja', tvrdi profesor.
Prije svega je riječ o omega tri masnim kiselinama, ali razlike u količini kolesterola kod jednih i drugih jaja - nema! Baš kao ni u energetskim vrijednostima. I jedna i druga dat će vam u prosjeku 70-ak kalorija po jajetu, a u hladnjaku će trajati jednako - do četiri tjedna. No za ona iz slobodnog uzgoja morat ćete izdvojiti i do 50 posto više. Bez obzira na sve razlike jaja su i dalje najbolji i najjeftiniji izvor proteina važnih za zdravlje, rast i razvoj. Koja ćete na kraju izabrati, ovisi isključivo o vama.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
