Četiri zemlje koje se nalaze na balkanskoj migrantskoj ruti mogu odmah omogućiti privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća izbjeglica, od kojih je Hrvatska spremna osigurati dvije tisuće, objavila je u četvrtak navečer Europska komisija.
Komisija je objavila priopćenje nakon prve video-konferencije osoba za kontakt za razmjenu informacija o izbjeglicama. Sve zemlje s balkanske rute koje su u nedjelju sudjelovale na summitu u Bruxellesu dogovorile su se da će imenovati osobe za kontakt koje će na dnevnoj osnovi razmjenjivati informacije o kretanju izbjeglica i upravljanju migrantskim valom.
Jedna od najvažnijih odluka nedjeljnog summita je obećanje država sudionica da će do kraja godine izgraditi kapacitete za privremeni smještaj za 50 tisuća ljudi u Grčkoj i još 50 tisuća u ostalim zemljama duž te rute.
KAOS NA ŠENTILJU Gladni, žedni i promrzli - izbjeglice skandiraju: 'Otvorite vrata!'
Prema priopćenju Komisije, četiri zemlje s rute obavijestile su da mogu odmah staviti na raspolaganje kapacitete za privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća ljudi - od toga Hrvatska dvije tisuće, Austrija pet tisuća, Srbija tri tisuće i Slovenija tri tisuće.
Grčka je izvijestila o svojim planovima za osiguranje 50 tisuća mjesta do kraja godine, od čega 20 tisuća u udomiteljskim obiteljima kroz subvencije za stanovanje u suradnju s UNHCR-om.
Prihvatni centri u Grčkoj različiti su od prihvatiliša u ostalim zemljama. U Grčkoj će ljudi biti privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i za one kojima je zahtjev riješen a koji će čekati na relokaciju u neku drugu zemlju članicu EU-a, ako je zahtjev pozitivno riješen, dok će oni koji ne dobiju azil tamo čekati na povratak u svoje zemlje.
S druge strane, prihvatni centri u ostalim zemljama na toj ruti služit će samo tome da se ljudima osigura privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport za dalje.
Zemlje članice do sada najavile slanje ukupno 183 policajca u Sloveniju
Komisija je izvijestila da su zemlje članice do sada najavile slanje ukupno 183 policajca u Sloveniju, od ukupno 400 koliko je zatraženo. Do sada je njih 30 već raspoređeno.
Komisija dodaje da je Frontex na video-konferenciji izvijestio da je poslao pisma nacionalnim koordinartorima u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj te ministrima unutarnjih poslova Hrvatske i Grčke, a u vezi s operacijom Posejdon u Sredozemlju i s odlukom o slanju Frontexa na bugarsko-tursku granicu, hrvatsko-srbijansku te u Grčku.
U tim pismima Frontex je iznio kako zamišlja svoju potporu i sada traži odgovor i suglasnost od nacionalnih vlasti.
Što je Frontex? Jesu li naoružani i što će točno raditi?
Komisija je također izvijestila o svojim razgovorima s međunarodnim financijskim institucijama kako bi istražila mogućnosti za financiranje smještajnih kapaciteta duž balkanske rute. U priopćenju se kaže da je Razvojna banka Vijeća Europe najbolja institucija jer ona može djelovati unutar i izvan Europske unije, može davati bespovratnu pomoć umjesto zajmova i ima posebni fond za migrante i izbjeglice.
Na video-konferenciji razgovaralo se i o komunikacijskim aktivnostima s ciljem da se tražiteljima azila pruži dovoljno informacija o pravilima za registraciju i identifikaciju te o mogućnostima za relokaciju. Tim pristupom želi se potaknuti tražitelje azila da ne putuju nelegalno po Europi, fizički se iscrpljuju i izlažu beskrupoloznim krijumčarima. Sljedeća video-konferencija održat će se u srijedu, 4. studenoga.
Austrija mora osigurati svoju granicu
Austrijsko-slovenska granica kojom svakodnevno prolaze tisuće migranata mora se opremiti dodatnim sredstvima za njezino osiguranje, istaknula je u četvrtak austrijska ministrica unutarnjih poslova ustvrdivši da je otvorena za druga rješenja osim "ograde".
Ministrica Johanna Mikl-Leitner koja je u srijedu najavila postavljanje "ograde" između dviju zemalja kroz koje prolaze migranti i izbjeglice idući na sjever Europe, opetovala je da treba "osigurati" tu granicu kako bi se "kontrolirao njihov ulazak" u Austriju.
"Najbolje organiziran granični prijelaz ne služi ničemu ako je prostor oko njega širom otvoren", rekla je ministrica za austrijsku novinsku agenciju APA-u.
No rekla je da je voljna razgovarati o "različitim mogućnostima" za "tehničko zatvaranje" granice: "Doista ne razumijem zašto bi se postavljanje kontejnera u humanitarnom pogledu bitno razlikovalo od postavljanja ograde (da bi se zapriječio prolaz), ali ako se tako izbjegava tehnički naziv 'ograda', to mi ne smeta", dodala je.
Izjava koju je Mikl-Leitner dala u srijedu potaknula je oprečne reakcije u njezinoj zemlji i u inozemstvu.
Ministrica se branila ocijenivši da je nužan "uredan i kontroliran ulazak" u Austriju.
Otkako je Mađarska počela zatvarati svoju granicu zabranivši, u razmaku od mjesec dana, ulazak migranata iz Srbije i Hrvatske na njezin teritorij, ruta se premjestila u Sloveniju i na jug Austrije.
Više od 100.000 migranata prošlo je kroz Sloveniju od 17. listopada pa je vlada te malene zemlje EU-a rekla kako je spremna, bude li nužno, podići ogradu na granici s Hrvatskom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
"Ljude ćemo poticati..."Njemačka se sprema za rat: Tvrde da je sve dogovoreno još u lipnju
-
međunarodna koordinirana akcijaVelika akcija USKOK-a i policije: Uhićeno 11 osoba u više županija, šteta je milijunska
-
Tužna vijestUmro najstariji čovjek na svijetu, prije smrti otkrio je tajnu dugovječnosti: "To je bilo ključno..."
