Josipović: Neka u Ustav uđu i životne zajednice koje se ne zovu 'brak'

'Životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu', prijedlog je predsjednika Ive Josipovića kojeg je poslao predsjedniku Sabora Josipu Leki i na taj se način uključio u proces ustavnih promjena.

Pročitajte i ovo Predsjednička kritika Josipović: U promjenama Ustava prepoznao sam ozbiljne slabosti Kritike za predsjednika Burić: Josipovićev je čin podmukao i nedostojan predsjednika države

EVO što sve stranke žele promijeniti u Ustavu

Josipović naime smatra kako bi se ovaj stavak trebao dodati članku 62. Ovakvom odredbom bi se, kako je obrazložio Josipović, ostvarila ravnoteža i otklonio osjećaj neravnopravnosti 's obzirom na novouneseni stavak 2. istog članka'.

Josipović se referirao na stavak 'Brak je životna zajednica žene i muškarca', koji još nije ušao u Ustav, a planirano je da se to dogodi 20. prosinca kada bi Sabor trebao izglasati ustavne promjene.

Prijedlog Ive Josipovića prenosimo u cijelosti:

"Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora,
Ovim putem slobodan sam Vam dostaviti svoja razmišljanja i prijedloge vezano uz predložene promjene Ustava Republike Hrvatske. U pogledu verzije Nacrta prijedloga promjena Ustava Republike Hrvatske koja mi je bila dostupna, kao ovlašteni predlagatelj. Sukladno Članku 136. Ustava Republike Hrvatske, slobodan sam dati svoje prijedloge kako slijedi.

1. Podržavam promjene Ustava u njihovo] temeljnoj ideji. Prijedlozi t primjedbe koje iznosim imaju za cilj poboljšanje i razjašnjenje predloženih normi Ustava.

2. Predlažem da se u članku 62, doda novi stavak 4, koji glasi:
'Životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu. '
obrazloženje: Ovakvom se odredbom ostvaruje ravnoteia i otklanja mogući osjećaj neravnopravnosti s obzirom na novouneseni stavak 2. istog članka,

3. Formulacija novopredloženog članka 31. stavka 4. može se čitati kao uvođenje retroaktivnog propisivanja oblika težih kaznenih djela koje nema zastare (novi opisi kaznenih djela teškog ubojstva). Formulacija treba biti takva da je jasno kako se ona odnosi na različite oblike teških ubojstava i njihove pravne opise iz različitih kaznenih zakona koji su vrijedili na području Republike Hrvatske. Isto taka, blanketna norma (..propisana posebnim zakonom) omogućava zakonodavcu da mijenja katalog djela koja se smatraju teškim ubojstvima u smislu ove ustavne odredbe.

Bilo bi dobro, uz dodatnu konzultaciju sa stručnjacima, predvidjeti da se opiše u članku 31. (novi posljednji stavak) koja se to ubojstva smatraju teškim ubojstvima. Uz to, radi dosljednosti i pravedne primjene ovog ustavnog instituta, valja propisati da za kaznena djela teških ubojstava nema ni zastare izvršenja sankcije. Naime, i u praksi su znani slučajevi u kojima je neka osoba osuđena za političko ubojstvo ali nije izdržala kaznu. Zato, predlažem da predloženi članak 3. Amandmana glasi:

Članak 3.

U članku 31. Stavku 4. iza riječi: "teritorijalne cjelovitosti države, .. dodaju se riječl: " i kaznena djela teških ubojstava ", 

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6 koji giase: ,,(5) Za kaznena djela iz stavka 4. ovoga članka kazneni progon može se poduzeti i nakon što je istekao rok zastare kaznenog progona. lzvršenje kazne za kamena djela Iz stavka

4. ovoga članka ne zastarijeva.
,,(6) Teškim ubojstvima iz stavka 4. ovog članka smatraju se ... ", (u konzultaciji sa stručnjacima) "

4. U pogledu novopredloženene formulacije članka 83. stavka I., naglašavam kako je navedena formulacija upitna. lako ona na prvi pogled izgleda kao način jače zaštite prava nacionalnih manjina, može se dogoditi uprava suprotno. Naime, potpuno je prihvatljivo da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjima mijenja u postupku predviđenom za promjenu (donošenje) Ustava. Opasnost za ustavni poredak i njegovu koherentnost kriju, međutim, novopredložene odredbe kojima se predviđa konstitucionalizacija nekih 'običnih' zakona i to na sljedeći način:

a) Ponajprije, zamku krije posljednja rečenica Prijedloga koja se odnosi na ČIanak 83. stavak 1. Ustava ("Hrvatski sabor može, većinom glasova svih zastupnika, odlučiti da se i drugi zakon donese po postupku odredenom za promjenu Ustava''),

b) Nadalje, treba razmotriti dio Prijedloga koji se odnosi na Članak 15. i članak 83. stavak 1. Ustava, a kojim se propisuje do se "zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina" donosi "po postupku određenom za promjenu Ustava".

lako je temeljna ideja formulacije navedene pod a) bila ta da se 'učvrste' pojedine zakonske odredbe, vjerojatno one koje se tlču prava i sloboda građana, efekt može biti sasvim suprotan, rekao bih, opasan. Naime, vladajuća većina arbitrarno može odrediti koji će zakoni dobiti ustavni rang.

Moguće je da se na taj način izglasaju i odredbe suprotne Ustavu te da se "konstitucianalizacijom" dovedu na razinu Ustava, čime bi se zapravo onemogućila kontrola tih odredbi od strane Ustavnog suda. Zamislive su i takve promjene kojima bi se ograničavala temeljna Ijudska prava i prava nacionalnih manjina, iii pak promjene kojima bi se na ustavni rang podizala potpuna beznačajna pitanja, s nesagledivim posljedicama za koherentnost i stabllnost ustavnopravnog sustava.

U prilog potonjem ponajviše govori činjenica da je po ovako predloženim odredbama moguća u konstitucionalizacija" bila kojeg zakona, a ne samo, primjerice, organskih zakona, što je ozbiljni deficit novopredloženih odredbi. Kada je riječ o formulaciji navedenog pod b), postavlja se pitanje je Ii zaista svrsishodno da se svi zakoni koji se odnose na prava nacionalnih manjina, često samo tehničkog iii provedbenog macaja donose u postupku za donošenje Ustava, ili to treba ograničiti na odredbe Ustavnog zakana. I ovdje postoje pozitivni. ali i negativni aspekti konstitucionalizacije, kako je to navedeno i za formulaciju navedenu pod a).

5. U glavi IV uvedene su regije kao novi oblik regionalne samouprave. One su postavljene kao ravnopravan oblik regionalne samouprave sa županijama. Nadležnost su im jednake te se postavlja pitanje njihova razlikovanja. Ako ih se, što bi bilo logično, shvati kao nadžupanijski oblik regionalne samouprave, valja konstatirati da smo, umjesto sažimanja lokalne samouprave, dobili još jednu, novu razinu regionalne samouprave sa svim posljedicama po ukupnu javnu potrošnju, rast administracije i dr. Predlažem da se jasno definira što su regije i kakav im je odnos prema županijama.

6. U članku 18. Nacrta promjene Ustava Republlke Hrvatske predviđeno je da se Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske donese u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove promjene Ustava. Takvo rješenje nosi određene probleme i bilo bi dobro da Ustavni zakon bude donesen i da stupi na snagu zajedno s promjenom Ustava.

Naime, promjene Ustava teško ce se mogu primijeniti bez Ustavnog zakona. Pored toga, postoji i problem da li će se za donošenje Ustavnog zakona prikupiti dovoljan broj glasova u Hrvatskom saboru i da Ii će, sukIadno tome, uopće biti moguće primijeniti pojedine novelirane odredbe Ustava Republike Hrvatske."
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook